Iranske prijetnje bivšim zvaničnicima opstaju gotovo dvije godine pošto su im istekli mandati na funkcijama, pokazuju dokumenta čiju je sadržinu danas objelodanila agencija Asošiejted pres (AP).
Stejt department je prošle sedmice obavijestio američki Kongres da su i Pompeo i Huk, koji mu je bio specijalni izaslanik za Iran tokom administracije Donalda Trampa (Donald Trump), i dalje subjekti "ozbiljne i kredibilne prijetnje koja dolazi od sile ili agenta strane sile", kao posljedica njihovog rada dok su bili u američkoj vladi.
Nalaz Stejt departmenta koji ukazuje na to da će Pompeo i Huk i dalje dobijati državnu zaštitu, potpisao je 8. novembra zamjenik državnog sekretara za upravu Brajan Mek Kion (Brian McKeon) i poslao ga Kongresu 9. novembra, pokazuju obavještenja koja je pribavio AP.
"Ovim utvrđujem da konkretna prijetnja u odnosu na bivšeg državnog sekretara Majkla Pompea i dalje postoji", napisao je Mek Keon, a istu rečenicu upotrijebio je i u slučaju Brajana Huka.
AP je u martu ove godine izvijestio da Stejt department plaća više od dva miliona dolara mjesečno za 24-časovnu zaštitu Pompea i Huka.
Najnoviji nalazi, osmi za Huka i peti za Pompea otkako su im u januaru 2021. godine prestale funkcije, ne navode kolika suma novca će biti izdvojena za njihovu dalju zaštitu.
Iako je Bajdenova administracija utvrdila postojanje pretnji i troši novac na zaštitu Pompea i Huka, ona nastavlja da vodi posredne razgovore sa Iranom radi spasavanja sporazuma o nuklearnom programu Irana iz 2015. godine.
Bivši predsjednik Donald Tramp donio je odluku o povlačenju SAD iz tog sporazuma 2018. godine.
Razgovori sa Iranom su zapali u ćorsokak i takvo stanje traje mjesecima, a Bajdenova administracija je već neko vrijeme pesimistična u pogledu njihovog nastavka u dogledno vrijeme.
Administracija smatra da je Iran kriv za prekid, jer ističe zahtjeve koji prevazilaze okvir nukleranog sporazuma.
Sporazum je podrazumijevao da se Iranu ukidaju sankcije u zamjenu za ograničenja njegovog nuklearnog programa.
U nalazima Stejt departmenta u vezi sa Pompeom i Hukom nema izričitog pominjanja Irana kao izvora prijetnji, ali su iranski zvaničnici dugo davali izjave u pogledu njih dvojice jer su kao dio Trampove administracije vodili politiku "maksimalnog pritisika" na Iran.
Dio te politike bilo je stavljanje iranske Islamske revolucionarne garde na listu stranih terorističkih organizacija i njeno podvrgavanje sankcijama bez presedana.
Neki iranski zvaničnici optuživali su Pompea i Huka za davanje zelenog svjetla za američki napad dronom u kojem je u januaru 2020. godine u Bagdadu poginuo komandant Revolucionarne garde Kasem Solejmani.
