Direktor instituta Den Smit izjavio je da svijet ulazi u "jedan od najopasnijih perioda u ljudskoj istoriji".
"Imperativ je da svjetske vlade nađu načine da sarađuju kako bi smirile geopolitičke tenzije, usporile trku u naoružanju i suočile se sa pogoršanim posljedicama ekološkog sloma i rastuće gladi u svijetu", naveo je on u izjavi, prenosi AP.
SIPRI u godišnjem godišnjem izvještaju o nuklearnom oružju u svijetu upozorava na sve veći broj nuklearnog oružja za potencijalnu upotrebu.
Izvještaj navodi da se od početka 2022. do početka 2023. godine globalna zaliha nuklearnih bojevih glava smanjila za gotovo 200 komada - na procijenjenih 12.512, ; ali da se broj nuklearnog oružja u aktivnim vojnim zalihama povećao za 86 komada na procijenjenih 9.576.
Institut je kao nuklearne sile koje je analizirao naveo SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael.
SAD i Rusija imaju po više od 1.000 bojevih glava koje postepeno demontiraju.
SIPRI je saopštio da je Kina povećala nuklearni arsenal sa 350 bojevih glava u januaru 2022. na 410 u januaru 2023. i da očekuje da taj broj nastavi da raste.
"U zavisnosti od toga kako odluči da strukturira svoje snage, Kina bi do kraja decenije potencijalno mogla imati bar isti broj interkontinentalnih balističkih projektila kao i SAD ili Rusija", navodi izvještaj.
Institut je saopštio da su kontrola nuklearnog naoružanja i diplomatija razoružanja u zastoju od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Vašington je suspendovao bilateralni dijalog o strateškoj stabilnosti sa Rusijom, a Moskva je u februaru objavila da obustavlja svoje učešće u nuklearnom sporazumu sa Amerikom Novi START.
SIPRI, međutim, kaže da su ove države ostale na nivou predviđenom START-om.
