Iz Instituta alternativa su saopštili da prošlonedjeljni amandmani Vlade na predlog Zakona o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima donose nekoliko poboljšanja. Međutim, kako dodaju, predlog zakona i dalje sadrži sporne odredbe, kao i predloženi Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Oni su podsjetili na njihove ključne primjedbe na ranije predloge izmjena zakona, a koje i dalje smatraju spornim.
“Predlog zakona i dalje propisuje da Komisija za bezbjednosne smetnje, koju imenuje ministar unutrašnjih poslova, ima pet članova, od kojih troje službenika policije, jedan zaposleni u oganizacionoj cjelini za unutrašnju kontrolu i jedan iz druge organizacione cjeline. Smatramo da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na predlog direktora policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na predlog direktora policije koji je profesionalac”, navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, djelimično su precizirane odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, u pogledu osnova za utvrđivanje bezbjednosne smetnje, ali se i dalje zadržava predlog da se službenik obavijesti o postojanju bezbjednosne smetnje, ali ne i razlozima zbog kojih je ona utvrđena.
“Podsjećamo da u našem pravnom sistemu i dalje izostaje uređenje postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji. Takvih odredbi nema u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak. Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama”, piše dalje u saopštenju.
Prema njihovim riječima, odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do kraja 2027. godine, u direktnoj je suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i Evropske unije, koji su usvojeni u novembru 2025. godine.
Kako dodaju, u zajedničkom dokumentu su operativni zaključci koji treba da budu ispunjeni do kraja III kvartala 2026. godine, kao dio kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 u oblasti reforme javne uprave.
“Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz „obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti.“ Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru poglavlja 23”, ocijenili su iz Insituta alternativa.
Kako su istakli, predlog zakona o ANB i dalje predviđa da se na sve nabavke ANB-a – uključujući one koje nemaju bezbjednosni karakter – ne primjenjuju propisi o javnim nabavkama, već isključivo interne procedure koje određuje direktor Agencije.
Time se, dodaju, ukida važeći sistem diferenciranih postupaka i otvara prostor za netransparentnu, diskrecionu potrošnju bez spoljnog nadzora, što predstavlja ozbiljan korak unazad u pogledu zakonitosti i fiskalne odgovornosti.
“U pogledu sudske kontrole ovlašćenja službenika ANB, ovaj predlog Zakona predstavlja veliki korak unazad. Predlogom zakona se ne sprovodi unapređenje u odnosu na problematična pitanja sudske kontrole i odobravanja primjene ovlašćenja, na koja smo ukazivali i ranije, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama. Dok se u važećem zakonu propisuje da se radni odnos u ANB može zasnovati bez javnog oglašavanja, u predlogu zakona izričito se navodi da se zasniva bez javnog oglašavanja. Tako se ono što je ranije bila mogućnost koja nažalost nije korišćena u praksi, sada izričito onemogućava”, naveli su iz Instituta alternativa.
Prema njihovim riječima, ANB za razliku od modernih službi u razvijenim zemljama, neće zapošljavati na osnovu javnih konkursa, čime se proces zapošljavanja zadržava u okvirima diskrecionog odlučivanja, na osnovama koje ne moraju biti zasnovane na zaslugama.
“Ukazujemo i na to da je u važećem Zakonu propisana obaveza ANB da izvještava Savjet za odbranu i bezbjednost, ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore u skladu sa zakonom, što smatramo boljim rješenjem. U Predlogu zakona je propisano da “kada to nalažu razlozi nacionalne bezbjednosti, Agencija izvještava državne organe i organe državne uprave o podacima koji se odnose na njihovu nadležnost”, zaključili su.
