Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda reagovala je povodom teksta lista Dan, naslovljenog „Pljevljak štrajkovao glađu pa završio u policiji“, koji smo prenijeli na našem portalu.
„Institucija Zaštitnika, već dugi niz godina, bila je adresa kojoj se obraćao gospodin Šljuka, a po njegovim zahtjevima je postupano blagovremeno i zakonito“, kazali su oni.
U vezi sa predmetom iz 2016. godine koji se pominje u tekstu, lako je, kažu, provjerljiva činjenica da u njemu nije postupao sadašnji zaštitnik Siniša Bjeković, koji je, podsjećaju, u tom periodu bio zamjenik Zaštitnika za oblast zaštite od diskriminacije, a ni kasnije, jer nije bio na poziciji zaštitnika.
„Ali jeste u kontinuitetu na meti gospodina Šljuke, koji je u vezi sa ovim predmetom podnosio i krivičnu prijavu protiv zaštitnika Bjekovića, koja je naravno odbačena, a napominejmo da se zaštitnik nije htio pozvati na imunitet“, poručili su oni.
Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:
U vezi sa navodima o “otpočinjanju štrajka ispred kancelarije Zaštitnika”, obavještavamo javnost da je gospodin Šljuka došao kao stranka i kao svaki put do sada primljen je unutar institucije, u prostoru u kojem se primaju stranke. Tada je i rekao da će štrajk glađu započeti unutar ovog prostora - dakle ne ispred, nego u kancelarijama u kojima se primaju stranke, gdje su ga i zatekli službenici Uprave policije. Prije toga sa njim je razgovaralo više službenika i pokušalo objasniti da to ne može činiti unutar prostora za prijem stranaka i da je Zaštitnik u njegovim predmetima postupao profesionalno i nepristrasno. Tačno je da je i ranije bilo najava štrajka, jer je g. Šljuka ovome sklon kad god smatra da ga Zaštitnik ne štiti onako kako on zahtijeva. Prije nekoliko godina, a prije mandata aktuelnog zaštitnika, štrajkovao je ispred zgrade u kojoj su kancelarije institucije.
Kao što je javnosti sigurno poznato, ne komentarišemo i ne raspravljamo o okončanim predmetima, a skoro svaki treći predmet u radu praćen je zahtjevom za prijem građana upravo kod zaštitnika lično, čemu se u susret izlazi u mjeri mogućeg. U konkretnom posljednjem slučaju koji je pokrenut po njegovoj pritužbi i riješen, iako mu je jasno rečeno da zaštitnik Bjeković ne postupa u ovom predmetu, već odgovorni zamjenik/ca, g. Šljuka, kao i bezbroj puta do sada, insistirao je da razgovara sa zaštitnikom, bez navođenja razloga za prijem. Pisanim putem od njega je zatraženo da traži prijem i navede razloge, što on nije učinio. Konstantno prijeteći štrajkom unutar institucije, a ne izvan nje kako sada tvrdi, pokušao je poremetiti redovan tok stvari u postupanju.
Takođe, važno je naglasiti da kao institucija koja se u skladu sa mandatom zalaže za slobodu izražavanja, daleko od toga da bi podnosili prijavu nadležnim organima zbog uvrede i zato što ga je navedeno lice nazvalo “zaštitnikom kriminalaca”, a ne kako je naveo u zapisniku – “Bjeković ne štiti poštene ljude”, niti pridavali značaj insinuacijama g. Šljuke u tom kontekstu. Istina je da je policija obaviještena da g. Šljuka odbija da napusti službene prostorije Zaštitnika i što je posebno važno, remeti redovan proces rada, uključujući prijem građana.
Podsjećamo i da Zaštitnik ne vodi postupak u odnosu na privatna lica, pa ne znamo na koje kriminalce je mislio kad su u pitanju organi u odnosu na koje je Zaštitnik postupao u njegovim predmetima (tužilaštvo, policija, Uprava carina, Poreska uprava).
Obavještavamo vas i da je g. Šljuka od 2022. do ovog trenutka najmanje 17 puta posjetio instituciju (ne računajući telefonske pozive i posjete koje nijesu službeno zabilježene), sa različitim zahtjevima i pri tome razgovarao sa 13 službenika, uvijek tolerantnih i strpljivih prema njemu.
Konačno, kada su u pitanju odluke zaštitnika u aktuelnom mandatu u vezi sa g. Šljukom, statistika od 2018. godine izgleda ovako: od 11 predmeta podnijetih protiv osam organa, u okviru kojih je postupalo osam različitih ovlašćenih službenika Zaštitnika, nije utvrđena nijedna povreda, ali je upravo zbog zaštite g. Šljuke u jednom predmetu data preporuka da se postupci okončavaju što prije, imajući u vidu njegovo lično stanje, bez obzira što ne postoji zakonom propisani rok za preduzimanje procesnih radnji.
Vraćajući se na predmet iz 2016.godine, g. Šljuka nije ukazao na ključnu činjenicu: Zaštitnik nije u mogućnosti da prati izvršenje ove preporuke, jer je krivična prijava odbačena rješenjem tužilaštva u predmetu Ktn.br.13/16 od 13.02.2025.godine, o čemu je obaviješten. Prava o kojima govori dužan je ostvariti pred drugim organom zbog više razloga, tim prije što Zaštitnik ne može da mijenja, ukida ili preinačava odluke organa. Osim toga, u ovom rješenju pominju se sve radnje preduzete od strane tužilaštva u periodu 29.02.2016 do dana donošenja rješenja o odbačaju, te se ne može reći da se nije poštovala preporuka Zaštitnika o preduzimanju procesnih radnji, s tim što Zaštitnik nije mogao preuzeti funkciju gonjenja, niti sprovoditi istražne radnje.
