Vršnjačko nasilje u školama je jedan od velikih problema sa kojima se susreće obrazovni sistem. Izdata su uputstva za škole o postupanju u tim slučajevima, međutim, realan osjećaj je da se situacija ne mijenja.
U školskim dvorištima, i van njih, večiki je broj incidenata u kojima učestvuju maloljetnici.
Ministarstvo prosvjete, nauke i obrazovanja, kao i uprave škola imaju ingerencije u onim slučajevima kada se nasilje dogodilo u školi. Za incidente i napade van škola je nadležna isključivo policija, a obrazovne ustanove tek nakon utvrđenih činjenica postupaju u odnosu na nasilnike i žrtve.
Prema podacima Zavoda za školstvo od 140 osnovnih i srednjih škola koje su dostavile izvještaje Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) , u samo 15 su timovi za borbu protiv vršnjačkog nasilja radili svoj posao kako je propisano.
U centrima za socijalni rad je tokom 2023. godine registrovano 166 slučajeva vršnjačkog nasilja, među djecom uzrasta od sedam do 18 godina, pri čemu je veći broj dječaka bio žrtva nasilja.
U narednoj, 2024. godini Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija evidentiralo je 114 slučajeva vršnjačkog nasilja u školama i školskim dvorištima, od čega 61 u osnovnim i 53 u srednjim školama.
Prema evidenciji iz MEISA-a, informacionog sitema crnogorskog obrazovanja, u ovoj školskoj godini zabilježeno je 90 slučajeva vršnjačkog nasilja
„Vršnjačko nasilje ima dugogročne posljedice po djecu, porodice i društvo, što čini ovu oblast prioritetnom za evaluaciju politika“, poručili su iz DRI.
Zbog ovakvih zabrinjavajućih podataka koji su joj dostavljeni, DRI radi na reviziji dokumenta „Uspješnost suzbijanja vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori“, koji se odnosi na preduzimanje mjera i aktivnosti nadležnih institucija u oblasti prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori.
Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović je Pobjedi kazala da je vršnjačko nasilje problem koji dotiče sve aspekte života djece i mladih, te da je zbog toga ključno da o ovoj temi govorimo sa punom pažnjom.
„Ovaj problem ne tiče se samo školskog ambijenta, već je postao jedno od ključnih društevnih izazova koje zahtijeva cjeloviti tretman svih uključenih aktera, s obzirom na ozbiijne psihičke i emocionalne posljedice po one koji ga doživijavaju, njihove porodice, ali i one koji svjedoče nasilju“, poručila je ministarka.
Ministarstvo prosvjete je izradilo jasno i precizno uputstvo sa koracima postupanja u slučaju pojave vršnajčkog nasilja koje je proslijeđeno svim obrazovno-vaspitnim ustanovama na teritoriji Crne Gore.
„Podsjećamo da je ove školske godine pokrenut i pilot projekat Asistenti za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma. Cilj je dodatno uspostavljanje sigurnosti i kontrole u školskom okruženju. Takođe, na inicijativu Ministarstva, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja i NVU Udruženje Roditelji, Vlada je donijela Zaključke kojima se obezbeđuju finansijska sredstva za potrebe uspostavljanja fizičkog obezbjeđenja lica, objekata i imovine u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori u periodu od 15. februara do kraja nastavne godine“, podsjetila je Jakšić-Stojanović.
Iz Ministarstva najavljuju da se Nacrtom izmjena Zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju po prvi put eskplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u ustanovi od strane učenika, roditelja ili drugog lica i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog, tj. krivičnog postupka protiv lica koje vrši nasilje.
Prvi put utvrđuje se obaveza Ministarstva da podzakonskim aktom uredi oblast koja se odnosi na sadržaje i načine sprovođenja preventivnih aktivnosti, način procjene rizika, zaštitu od nasilja, zlostavljanja i dr.
Ministarka prosvjete ističe da se predlogom zakona na sveobuhvatan način, taksativno definišu prava, obaveze i odgovornost roditelja u cilju stvaranja uslova za poboljšanje postignuća učenika, poštovanje pravila o radu ustanove i ukupno unapređivanje sigurnosti školskog ambijenta.
„Dalje, prijedlogom novog Krivičnog zakonika napad na nastavnika prepoznat je kao napad na službeno lice i krivično je djelo. Vjerujemo da će ova mjera značajno uticati na smanjenje nasilja koje se povremeno vrši nad nastavnicima u obrazovno-vaspitnim ustanovama“, poručila je Jakišić-Stojanović.
Ona je kazala da radna grupa Ministarsva radi na izmjeni Pravilnika o izricanju vaspitnih mjera za učenike osnovnih škola kojim će se jasno utvrditi oblici povreda učeničkih dužnosti uz povećanje odgovornosti roditeija, škole i nadležnih institucija kako bi svako od navedenih aktera, u okviru svojih nadležnosti, preduzeo odgovarajuće korake.
„Za efikasno suzbijanje vršnjačkog nasilja potrebno je usvojiti sistemske promjene koje će osigurati pravnu zaštitu i preventivno djelovanje na svim nivoima. Prilagođavanje zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku uz jačanje odredbi koje se odnose na posljedice nasilnog ponašnja među mladima, moglo bi omogućiti pravovremene reakcije i adekvatne mjere za sve aktere. Istovremeno, izmjene Porodičnog zakona koji bi podržale i ojačale roditeljsku odgovornost i saradnju sa obrazovnim institucijama mogle bi značajno doprinijeti sprečavanju nasilja i pružanju pomoći djeci koja se nalaze u riziku“, istakla je ona.
Jakšić-Stojanović smatra da kombinacija ovih zakonodavnih reformi, uz postojeće prevntivne mjere u školama i lokalnim zajednicma može stvoriti uslove u kojima će vršnjačko nasilje biti svedeno na minimum i u kojem će se mladi osjećati sigurno i podržano.
Zaštita djece od nasilja zagarantovana Ustavom Crne Gore i sastavni je dio nacionalnih strategija i akcionih planova za pristupanje EU – Akcioni plan za Poglavlje 23.
Crna Gora kao potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta obavezala se da će svakoj djevojčici i dječaku garantovati pravo na život u miru i dostojanstvu i da će ih zaštititi od svih vidova nasilja, pa se tako u članu 19 Konvencije definiše pravo na zaštitu djece „od svih oblika fizičkog ili mentalnog nasilja, povreda ili zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zloupotrebe ili eksploatacije, uključujući i seksualno zlostavljanje dok je na brizi roditelja, zakonskih staratelja ili bilo koje druge osobe koja se brine o djetetu“.
Iz DRI ističu da statistički i medijski izvještaji ukazuju na značajan problem u ovoj oblasti.
Kao jedan od ključnih problema identifikovanih u vezi sa sprovođenjem mjera za suzbijanje vršnjačkog nasilja je nepoštovanje propisanih procedura od strane obrazovnih ustanova.
„Vršnjačko nasilje ima dugogročne posljedice po djecu, porodice i društvo, što čini ovu oblast prioritetnom za evaluaciju politika“, poručili su iz DRI.
Kazali su da se revizija trenutno ne nalazi u fazi prikupljanja relevantne dokumentacije, informacija i podataka, kao i planiranja daljih aktivnosti revizije.
„Već u ovoj fazi identifikovani su određeni izazovi, prije svega činjenica da nije izrađen konačan izvještaj o sprovođenju Strategije za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja za period od 2017. do 2021. godine, dok je nova Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period od 2025. do 2029. godine usvojena na sjednici Vlade Crne Gore, održanoj 9. decembra 2024. godine, što predstavlja vremenski jaz u strateškom planiranju i institucionalnom odgovoru na problem vršnjačkog nasilja i upućuje na potrebu boljeg praćenja, izvještavanja i koordinacije među institucijama“, piše u obrazloženju zbog čega će DRI raditi ovu reviziju.
