“Kriza je izoštrila slabosti u društvu, poput odsustva dijaloga, manjka tolelarncije i poštovanja različititosti, što se ogleda, između ostalog i kroz rast napada na novinare. Samo u poslednja dva mjeseca napadnuto je četvroro naših kolega”, navode iz Instituta za medije.
Zabrinjava, kažu, rast uvredjivog i govora mržnje na internetu prema drugačije mislećim ljudima, te pasivni odnos države u odnosu na ove pojave, bez osmišljenog sistemskog rada na prevenciji i suzbijanju društveno neprihvartljivih oblika komunikacije.
“Podijeljenost medijske scene šteti profesiji, a gotovo svaki pokušaj samoregulacije i samorefleksije je u takvom ambijentu osuđen na neuspjeh. Novinari rade pod pritiskom različitih cenatara moći, u ambijentu nekažnjenih napada, u malobrojnim, prenapregnutim redakcijama, nedovoljno plaćeni”, saopšili su iz Instituta za medije.
Kako su naglasili, sloboda medija od ključne je važnosti, posebno u kriznim vremenima i zato je neophodno da sve karike u lancu informisanja imaju svijest o svojoj punoj odgovorsnoti kako bi novinari mogli da rade profesionalno svoj posao i izvještavaju u interesu javnosti.
“Od države očekujemo da obezbijedi nesmetanu primjenu zakona, reguliše medijsko tržište i unaprijedi ambijent za transparentan, slobodan i dostojanstven rad medija i novinara. U tom smislu ohrabruje najava unapređenja medijskih zakona i izrade medijske strategije”, navodi se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, podijeljenja medijska zajednica trebalo bi više da radi na samoregulaciji kako bi medijski prostor „odbranila“ od erupcije uvredljivog i govora mržnje, dezinformacija, te vratila povjerenje građana u medije.
“Samo slobodan ambijent omogućava medijima i novinarima da do kraja ispune društvenu misiiju zaštitnika javnog interesa i kontrolora vlasti”, zaključuje Institut za medije.
