Savjet je razmotrio Program rada za 2021. godinu i u vezi sa tim, zadatke utvrdjene Deklaracijom o programskim aktivnostima Igmanske inicijative, koja kao asocijacija slobodnih građana i udruženja, već više od 20 godina djeluje u državama tzv. Dejtonskog četvorougla (BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija).
Savjet je zaključio da Igmanska inicjativa, koja je bila važan činilac prevladavanja teških posljedica sukoba iz 90-tih godina prošlog vijeka, uspostave i građenja novih odnosa i saradnje među državama, treba da nastavi sa svojim aktivnostima i tako doprinosi politikama mira, stabilnosti i saradnje medju državama regiona. Tim prije što je došlo do promjene politika unutar pojedinih država koje su dovele do pogoršanja odnosa u regionu, što zahtijeva novo angažovanje Igmanske inicijative kao najveće regionalne organizacije civilnog drustva posvećene pomirenju i saranji u regionu.
Članovi Savjeta posebno su apostrofirali značaj saradnje sa svim relevantnim činiocima, prije svega sa Evropskom unijom i SAD, kao i sa susjednim državama i drugim asocijacijama, udruženjima i pojedicima koji aktivno djeluju na riješavanju postojećih problema regiona čime daju značajan doprinos napredovanju ovih država prema evropskim integracijama.
Kao najteži problem regiona na Savjetu je izdvojena Bosna i Hercegovina, gdje ni poslije četvrt vijeka od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat, nije stvorena funkcionalna država koja će voditi izgradnji jedinstvene, napredne, demokratske, pravne države ravnopravnih gradjana i koja će uspješnije napredovati prema evropskim integracijama. Savjet je podržao raniju inicijatvu kopredsjednika Igmanske inicijative da se uz angažovanje i podršku Evropske unije, SAD i drzava Dejtonskog sporazuma, dogovori novo rjesenje za BiH kao bi se ista uspostavila kao jedinstvena i funkcionalna država ravnopravnih gradjana.
Predloženo je da se međunarodna konferencija na ovu temu održi u Sarajevu (BiH), što je moguće ranije, te da u tom cilju Igmanska inicijativa ostvari neophodne kontakte i dogovore sa ključnim medjunarodnim partnerima.
Kada je u pitanju Crna Gora, Savjet je zaključio da i ako je u vremenu od referenduma o nezavisnosti 21. maja 2006. godine značajno unaprijedila odnose sa svim susjedima i stekla priznanje kao važan činilac koji doprinosi regionalnom miru, stabilnosti i saradnji, evidentno je da je, posebno u vremenu od nekoliko poslednjih godina, došlo do neprimjerenog i vidnog pritisaka i miješanja u njene unutrašnje odnose pojedinih inostranih, a posebno kleronacionalističkih centara moći. Namjera da se degradira državna samostalnost i evropska orijentacija i da Crna Gora postane dio hegemonistickih aspiracija i politika može, uprkos negativnim iskustvima 90-tih godina prošlog vijeka, dovesti do razaranja crnogorskog građanskog, multinacinalnog i evropskog profila društva.
Stoga, Savjet Inicijative za regionalnu saradnju se zalaže za okupljanje, saradnju i zajedničko djelovanje svih snaga koje su posvećene napretku demokratske, gradjanske, sekularne, višenacionalne, multikonfesionalne, pravno uređene, evropske Crne Gore i očuvanju vrijednosti oličenog u referendumskoj odluci 21 maja 2006 godine, kako bi se odlučno suzbile antievropske i desničarske politike i snage u Crnoj Gori i u regionu.
U tom pogledu Savjet je dao podršku i smjernice Inicijativi za regionalnu saradnju kako da ubuduće usmjeri svoje aktivnosti i djelovanje, kako bi se ostvarili temeljni principi i zalaganja Igmanske inicijative sadržani u Deklaracijom o programskim akcivnostima Igmanske inicijative usvojenoj 30.09.2020. godine u Podgorici od strane kopredsjednika Inicijative četiri države regiona.
