Vlada je odlučila da odobri Elektroprivredi da CEDIS-u od 1. januara do 28. februara prodaje struju za pokrivanje tehničkih gubitaka po regulatorno utvrđenoj cijeni i na osnovu knjižnog odobrenja. Ta je odluka naljutila ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića, koji je to pretočio u pismo premijeru Dritanu Abazoviću.
TROŠAK
''Ta je odluka prenijela trošak i štetu na EPCG i državni budžet, kojem će biti smanjen priliv novca'' ocijenio je Ibrahimović u pismu u koje je Pobjeda imala uvid.
''Model knjižnog odobrenja je u koliziji sa terminom ugovaranja, budući da podrazumijeva retroaktivnost, dok se ugovaranje primjenjuje unaprijed. Kao što Vam je poznato, u ranijem periodu predstavnik državnog kapitala je bio protiv odluke da se knjižnim odobrenjem pokriva gubitak CEDIS-a nastao takođe zbog kupovine električne energije za pokrivanje gubitaka. Tom prilikom su iznijete određene nedoumice koje, koliko nam je poznato, nijesu analizirane ni ovog puta. Naime, postavlja se pitanje da li su sagledana pitanja vezana za poreski tretman (porez na dobit, problematiku oporezivanja transfernih cijena), a ukoliko jesu, molim Vas da nas povratno informišete o tome'' kazao je Ibrahimović u pismu koje je kabinetu premijera uputio 6. februara.
Vlada je 31. januara na telefonskoj sjednici usvojila Informaciju o gubicima u elektrodistributivnom sistemu za januar i februar ove godine. Tada je usvojena i preporuka bordu EPCG da od 1. januara do 28. februara ugovori posebne uslove trgovine sa CEDIS-om za nabavku struje za pokrivanje gubitaka na nivou regulatorno odobrene cijene metodom knjižnog odobrenja. Kako je objašnjeno iz Vlade, budući da je došlo do gubitaka u elektrodistributivnom sistemu, došlo je i do velikog dodatnog troška CEDIS-a po osnovu nabavke energije za pokrivanje gubitaka u dostributivnom sistemu za 2021. i prošlu godinu.
''Navedeni nivo dodatnih troškova nabavke električne energije za pokrivanje gubitaka dovodi u pitanje likvidnost CEDIS-a i mogućnost obavljanja javne usluge propisane Zakonom o energetici'' navodi se u informaciji.
Zakon
Dodaje se da će trend izuzetno visokih cijena energije, koji je nastavljen i u ovoj godini, pored postojećih gubitaka, izazvati dodatne troškove CEDIS-u, čime se drastično dovodi u pitanje funkcionisanje operatera distributivnog sistema.
''Radi saniranja negativnih efekata krize CEDIS-a, ukazujemo da je članom 213 Zakona o energetici propisano da u slučaju poremećaja na tržištu prouzrokovanog neočekivanim nedostatkom energije, ekstremnim rastom cijena struje na tržištu, neposredne ugroženosti nezavisnosti i cjelovitosti države, prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa, Vlada može uvesti posebne mjere'' precizira se u informaciji.
Ibrahimović u dopisu podsjeća da je osnov na koji se navedeni zaključak bazira shodno članu 213 stav 1 tačka 2 Zakona o energetici zasnovan na poremećaju na tržištu prouzrokovanog neočekivanim nedostatkom energije, ekstremnim rastom cijena električne energije na tržištu, neposredne ugroženosti nezavisnosti i cjelovitosti države, prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa (krizne situacije).
''Međutim, nejasno je koji od navedenih uslova je prouzrokovao poremećaj na tržištu, ko ih je identifikovao i na koje tržište se misli'' saopštio je Ibrahimović i podsjetio da je shodno zakonu predviđeno da mjera iz člana 213 ovog zakona prati Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) i da obavještava nadležni organ Energetske zajednice o poremećaju na tržištu i preduzetim mjerama iz člana 213 ovog zakona,
''Potrebno je da nam dostavite pojašnjenje vezano za način, uslove i kriterijume koji su doveli do poremećaja na tržištu, kao i ko je izvršio njihovu ocjenu i donio konačnu odluku o tome da je nastupio poremećaj na tržištvu, a koju je napominjemo potrebno da nam dostavite kako bi blagovremeno obavijestili nadležni organ Energetske zajednice'' kazao je Ibrahimović.
Govoreći o ,,neočekivanom nedostatku energije“ naveo je da preliminarni podaci o realizaciji energetskog bilansa za 2022. godinu ukazuju da je ostvaren suficit od 136 GWh. On je Abazovića podsjetio da je Vlada 24. novembra prošle godine donijela odluku o energetskom bilansu za ovu godinu u kojem je jasno iskazano da se na osnovu planiranih veličina za ovu godinu očekuje suficit električne energije u iznosu od oko 486 GWh.
''Na osnovu tih podataka očito je da zakonski uslov o ,,neočekivanom nedostatku energije“ nije ispunjen'' kazao je Ibrahimović.
Govoreći o drugom mogućem uzroku - ekstremnom rastu cijena struje na tržištu naveo je da je taj uslov uveden posljednjim dopunama Zakona o energetici.
''Ne možemo zanemariti mišljenje Vlade od 23. decembra prošle godine, koje je dato na prijedlog dopuna Zakona o energetici, a kojim je Vlada jasno istakla da je iz dostavljenog prijedloga nejasno ko će predložiti tu cijenu i po kojoj metodologiji, budući da nijesu propisani nikakvi kriterijumi ni uslovi za njeno utvrđivanje. Takođe je ukazano da je u dostavljenom prijedlogu nejasno što znači ekstremno visoka cijena u odnosu na koju referentnu vrijednost se ova formulacija odnosi'' kazao je Ibrahimović.
On dodaje i da se ne može izostaviti činjenica da visina cijene električne energije na funkcionalnim likvidnim tržištima sama po sebi ne može predstavljati poremećaj na tržištu, što je istaknuto u dopisu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
''Zakonsko rješenje iz člana 213 Zakona o energetici je dalo mogućnost da Vlada uvede određene mjere, ali ne obavezu. Kada sagledamo sve okolnosti nemamo jasne kriterijume na osnovu kojih bi mogli da potvrdimo da postoji poremećaj na tržištu. Ovo naglašavamo iz razloga što u ovam momentu ne možemo sa sigurnošću reći da će se cijene električne energije vratiti na neki nivo od prije dvije godine, pa u tim okonostima ne možemo govoriti o poremećaju na tržištu, a istovremeno je nejasno što znači ekstreman rast u odnosu na koju referentnu vrijednost se ova formulacija odnosi, kao i na koje tržište se misli'' kazao je Ibrahimović.
NEJASNA FORMULACIJA
On navodi i da je nejasna formulacija zaključka Vlade kojim je zadužen Odbor direktora EPCG da za period od 1. januara do 28. februara ugovori posebne uslove trgovine za nabavku zbog gubitaka na mreži CEDIS-a na nivou regulatorno odobrene cijene metodom knjižnog odobrenja.
On je premijera podsjetio da je krajem novembra prošle godine CEDIS dostavio REGAGEN-u akt o povlačenju zahtjeva za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema za 2023, 2024. i 2025. godinu, nakon čega je Regulatorna agencija donijela rješenje kojim je postupak vezano za zahtjev za utvrđivanje regulatomo dozvoljenog prihoda i cijena obustavljen.ž
POVLAČENJE ZAHTJEVA
''Kako je predmetni zahtjev povučen, trenutna cijena koja egzistira za pokrivanje gubitaka je privremena cijena. Da je zahtjev prihvaćen kroz odluku, egzistirala bi regulatorno odobrena cijena i bila bi na nivou od 119,36 eura po MWh. Ovako koncipirana formulacija unosi nejasnoće u primjeni, a svakako utiče na finansijske rezultate kako CEDIS-a, tako EPCG'' upozorio je Ibrahimović i podsjetio da je Odbor REGAGEN-a donio odluku o utvrđivanju privremenih cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije kojom su, između ostalog, utvrđene privremene cijene opravdanih gubitaka, na nivou cijena za 2022. godinu, a koja iznosi 52,9 eura po MWh.
Ibrahimović je naveo da bi cijena od 119,36 eura izazvala povećanje računa za struju od nekih šest odsto, što su, kako podsjeća, bili javno iznijeti razlozi za odustajanje od zahtjeva, a sve u kontekstu da se vodilo računa o krajnjim kupcima.
''Da se stvarno vodilo računa o krajnjim kupcima, došlo bi do smanjenja računa za struju budući da su troškovi CGES-a za naredni regulatorni period niži i isti bi trebali biti umanjeni na računima. Ovo znači da se trenutno naplaćuje nešto od krajnjih kupaca za šta se generalno nema pravo, a što bi u konačnom moglo kompenzovati trošak koji bi izazvao CEDIS da je ostao pri svom zahtjevu, iz kojih razloga je upitna finansijska gimnastika koja se trenutno sprovodi'', rekao je Ibrahimović.
On dodaje da, prema ranijem iznijetom stavu REGAGEN-a, ukoliko ne dođe do promjene cijene električne energije od strane snabdjevača, odnosno EPCG, račun za domaćinstva bi od januara ove godine ostao na gotovo istom nivou kao u prošloj godini.
''Kako nije došlo do promjene cijene od strane EPCG, računi su trebali ostati na istom nivou, da je CEDIS-ov zahtjev ostao ukalkulisan i da je već pomenuto umanjenje troškova CGES-a primijenjeno. Kako je CEDIS povukao zahtjev račun bi po prirodi stvari trebao biti manji'' tvrdi Ibrahimović.
On kaže da to proističe iz činjenice da je adekvatan regulatorni okvir CGES-u omogućio realizaciju intenzivnog investicionog ciklusa, te uticao na smanjenje troškova i povećanje sopstvenih prihoda.
''Konkretno, cijena angažovanog mrežnog kapaciteta za korisnike direktno priključene na prenosni sistem (industrijski potrošači i CEDIS) će u ovoj godini biti gotovo duplo manja. Sa druge strane, cijena opravdanih gubitaka koju će u ovoj godini plaćati ovi korisnici biće povećana u odnosu na prošlu godinu. U konačnom, da se ostalo pri zahtjevu CEDIS-a svakako ne bi došlo do povećanja računa, ali je u ovom momentu upitno zašto je račun nepromijenjen kada bi trebao da bude manji'' istakao je Ibrahimović.
On smatra da je takođe nejasno koje okolnosti su se promijenile ove godine, posebno kada je EPCG javno iznijela da će se konsolidovati finansije sa CEDIS-om.
''I u takvim okolnostima EPCG prodaje električnu energiju CEDIS-u po cijeni koja je značajno veća od one na berzi. Upitno je da li je ovakav pristup imao namjeru da naćera Vladu na donošenje navedenog zaključka'' istakao je Ibrahimović.
On se pita da li može govoriti o domaćinskom odnosu rukovodstva CEDIS-a kada se odustaje od zahtjeva kod Agencije što ima za posljedicu da je cijena za pokrivanje gubitaka umjesto 119,36 eura po MWh, koliko bi bila utvrđena da je zahtjev zadržan, utvrđuje na nivou od 52,9 eura po MWh, a istovremeno CEDIS kupuje energiju po prosječnoj cijeni za januar u iznosu od 188,21 eura po MWh.
''Uvažavajući sve navedeno jasno je da se odustajanjem od zahtjeva za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena čini direktna šteta CEDIS-u i ugrožava njegovo dalje poslovanje i likvidnost'' zaključio je Ibrahimović.
Struja već kupljena
Ibrahimović navodi da je CEDIS, na osnovu rezultata aukcija za nabavku električne energije za pokrivanje gubitaka u distributivnom sistemu za 2023. godinu, koja je 30. decembra prošle godine uspješno održana posredstvom BELEN-ove aukcijske platforme za period od 1. do 15. januara ove godine, ostvario sljedeći rezultat: 18.420 MWh po cijeni od 215,92 eura po MWh koju je ponudila EPCG. Nadalje, za period od 16. do 31. januara CEDIS je ponovo od EPCG obezbijedio 19.648 MWh po cijeni od 162,25 eura po MWh. Zatim je CEDIS po istom modelu za period od 1. do 15. februara obezbijedio 16.260 MWh po cijeni od 114,97 eura za MWh.
''Prema ovim podacima, kupovina električne energije za pokrivanje gubitaka je već realizovana preko BELEN-a, pa je u predmetnom zaključku nejasno šta će se ugovoriti. Samo ugovaranje podrazumijeva dogovor oko količine i cijene za neki naredni period, a ne za period koji je već protekao. Kako je ova transakcija već završena upitna je transakcija retroaktivnog dogovora. Nadalje, šta podrazumijeva regulatorno odobrena cijena'' pita se Ibrahimović.
