Demokratska partija socijalista podržaće svaki potez koji Crnu Goru približava Evropskoj uniji, ali neće pristati da se taj put plaća odricanjem od građanskog karaktera države, antifašističkog nasljeđa i dostojanstva Crne Gore, poručuje Oskar Huter poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora DPS-a prijestonice Cetinje u intervjuu za Pobjedu.
DPS je podržao nacrt ustavnog amandmana o ukidanju imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela. Kako odgovarate na poruke vlasti kojima se dovodi u pitanje vaša posvećenost evropskom putu i što očekujete od nastavka dogovora o reformama važnim za članstvo u EU?
Huter: Paradoksalno je da danas Demokratska partija socijalista treba da dokazuje svoju posvećenost evropskim integracijama odgovarajući na prozivke onih koji slijede četničkog vojvodu i poistovjećuju se sa njegovom retrogradnom i mračnom ideologijom. Spajićev PES i Mandić su na istoj vrijednosnoj liniji, ista je to fela, bez obzira na različitu retoriku i političku ambalažu. Veličaju krvoloka Ratka Mladića kao heroja i osporavaju pravosnažne presude međunarodnih sudova. Evropska orijentacija ne dokazuje se izjavama, već djelima. Sumanuto je govoriti o evropskim vrijednostima, a istovremeno štititi one koji relativizuju ratne zločine i veličaju mračne ideologije prošlosti.
Valjda ne očekujete da DPS tima i takvima dokazuje svoju evropsku orijentaciju? Onima koji su politički kapital sticali na 1001 laži, ili onima koji su u državi članici EU proglašeni personama non grata? To bi, zaista, bilo besmisleno. Mi ne moramo da dokazujemo ono što potvrđujemo svojim političkim djelovanjem. Za početak, neka svako položi račune za sopstvene postupke, pa tek onda neka drugima dijeli lekcije o evropskim vrijednostima.
Gdje je za DPS granica kompromisa sa političkim predstavnicima „srpskog sveta“ radi ubrzanja evropskih integracija? Očekujete li od evropskih zvaničnika jasniji odnos prema Andriji Mandiću i politikama koje, prema ocjeni vaše partije, ugrožavaju građanski karakter Crne Gore?
Huter: Prije nego što odgovorim na pitanje đe je granica kompromisa radi ubrzanja evropskih integracija, možda bi trebalo da se zapitamo đe je granica kompromisa sa fašističkim i anticivilizacijskim pojavama i dokle se može ići u relativizaciji vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa. Kompromis koji podrazumijeva odustajanje od principa nije kompromis, već kapitulacija. Sa evropskih adresa više puta je poručeno da u Evropskoj uniji nema mjesta za veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca niti za nepoštovanje presuda međunarodnih sudova. Ta poruka je sasvim jasna. Jednako ozbiljno treba shvatiti i poruke koje dolaze iz država članica, uključujući upozorenja da će veličanje četničke ideologije i istorijskih politika koje su suprotne evropskim vrijednostima predstavljati nepremostivu prepreku evropskom putu Crne Gore. Oni koji te poruke ne žele da čuju, jer im je politička pozicija njihovog vojvode važnija od evropske budućnosti države, teško da će ih razumjeti, ma koliko puta bile ponovljene.
Kada govorimo o kompromisu, važno je podsjetiti na neke konkretne poteze i doprinos DPS-a evropskim integracijama Crne Gore, ostvarene u periodu kada smo djelovali iz opozicije. Podržali smo održavanje popisa, IBAR zakone, obezbjeđivali kvorum kada je trebalo usvajati zakone sa evropskom zastavicom i glasali za pojedina imenovanja u pravosuđu. Sve to zato što EU integracije jesu naš primarni interes, nacionalni interes, za koji smatramo da mora biti iznad partijskih razlika.
Ipak, očigledna je jedna kontradikcija kod aktuelne vlasti: dok DPS podržava ono što vlast očekuje, onda smo partneri na EU putu, a čim odbijemo da pređemo preko nečega što smatramo neprihvatljivim, jer ne želimo da pogazimo principe, odjednom postajemo „antievropski“. To nije evropska politika, to je pokušaj da se evropski put Crne Gore koristi kao sredstvo političke ucjene. Dok je DPS gradio evropski put Crne Gore i vodio državu ka članstvu u NATO, mnogi koji se danas predstavljaju kao zagovornici evropskih integracija protestovali su protiv tog članstva, palili NATO zastave i beskrupulozno se suprotstavljali strateškom pravcu države. Građani, s pravom, pamte taj odnos prema evropskim i evroatlantskim integracijama i porede ga sa njihovim današnjim političkim porukama.
Što se tiče odnosa evropskih zvaničnika prema Andriji Mandiću i politici koju on predstavlja, očekujemo dosljednost i jasne kriterijume. Nije dovoljno deklarativno podržavati evropski put Crne Gore, a istovremeno prećutkivati postupke i poruke koje dovode u pitanje građanski karakter države, evropske vrijednosti i odnos prema ratnim zločinima. Kriterijumi moraju biti jednaki za sve, bez obzira na to koliko je neka politička struktura važna za opstanak parlamentarne većine.
Ukoliko neko posvećenost evropskim integracijama razumije kao obavezu da bez pogovora podržavamo svaki potez vlasti, da neprestano popravljamo štetu koju proizvode njene unutrašnje protivrječnosti i da zarad fotelja prećutkujemo ono što smatramo neprihvatljivim, onda temeljne principe evropske politike ne tumačimo jednako. DPS će podržati svaki potez koji Crnu Goru približava Evropskoj uniji, ali neće pristati da cijenu tog puta plaćamo odricanjem od građanskog karaktera države, antifašističkog nasljeđa i dostojanstva Crne Gore.
Povodom Euro modela, privrednici upozoravaju na moguće povećanje cijena i pritisak na radna mjesta. Koje konkretne mjere DPS predlaže da rast zarada donese stvarno poboljšanje standarda, uz zaštitu penzionera i socijalno ugroženih i očuvanje održivosti lokalnih budžeta?
Huter: „Evropa sad 3“ nije ekonomska strategija, već preuranjeno i neplanski potrošen politički adut za spasavanje PES-ovog vojvode, ali i pokušaj da poprave svoj posrnuli rejting. Ipak, marketinške kampanje i naručena istraživanja ne daju odgovor na pitanje ko plaća cijenu tog modela, a još manje govore o njegovoj održivosti. Milojko Spajić u stilu gazda Jezde i čuvene Dafine svašta obećava, a o tome kako će te zarade biti finansirane i kakve će posljedice snositi oni koji stvaraju novu vrijednost u Crnoj Gori, ni riječi. Posebno zabrinjava položaj mikro, malih i srednjih preduzeća, koja čine važan dio naše privrede i nose najveći teret najavljenog modela. Ukoliko dođe do povećanja troškova bez odgovarajućih poreskih rasterećenja i podrške, neminovnost je rast cijena, smanjenje broja zaposlenih, pa i gašenje dijela biznisa. Neodgovorno i neodrživo je voditi ekonomsku politiku tako što se obećanja ispostavljaju na račun onih koji ih moraju finansirati. U tom smislu smo najavili konkretne inicijative koje će rezultirati konkretnim rješenjima, a to su:
• 20 miliona eura podrške preduzetništvu, kroz programe na lokalnom nivou, kako bi opštine dobile sredstva da pomognu razvoju biznisa i očuvanju radnih mjesta;
• smanjenje poreza na dobit sa 15 na 9 odsto, radi rasterećenja privrede i stvaranja povoljnijih uslova za ulaganja;
• smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu sa 15 na 9 odsto, kako bi se ublažio pritisak na poslovanje i otvorio prostor za očuvanje radnih mjesta i konkurentnosti.
To je razlika između populističkih bilbord i flajer plakata i konkretnog ekonomskog plana: država ne treba samo da povećava obaveze, već i da stvara uslove da privreda te obaveze može da iznese. Posebno mjesto u našem planu pripada penzionerima. Ljudi koji su decenijama gradili ovu državu i ulagali, pored ostalog, u penzioni fond, ne smiju biti prepušteni rastu troškova života i čekanju na povremena, nedovoljna usklađivanja. Za dostojanstven život penzionera mora biti novca u državnom budžetu.
Zato ćemo predložiti linearno povećanje svih penzija za 30 odsto od 1. januara, uz njihovo usklađivanje četiri puta godišnje. Linearno povećanje znači da svaki penzioner dobija isti procenat uvećanja, bez obzira na visinu penzije.
Kada govorimo o standardu građana, ne smijemo zaboraviti ni socijalno ugrožene, kojima je potrebna ciljana i djelotvorna podrška, niti opštine, čiji budžeti moraju ostati sposobni da finansiraju javne usluge i lokalni razvoj. Naš cilj nije rast zarada samo na papiru, već veća kupovna moć građana, stabilna radna mjesta, održiva privreda i dostojanstvo penzionera.
„Evropa sad 1 i 2“, a sada i najavljeni treći nastavak, predstavljaju model koji nominalni rast zarada prodaje kao ekonomski uspjeh, dok stvarni životni standard građana ne prati obećanja. Plate jesu rasle, ali su ih troškovi života odavno pretekli i višestruko nadmašili pa se obećani boljitak pretvorio u sve skuplju i neizvjesniju svakodnevicu. Rast zarada je progutao rast cijena. Građani nijesu postali bogatiji, samo su dobili veće brojke na platnim listama, ali i znatno veće račune i još manje ekonomske sigurnosti. Najbolji primjer su nekadašnji milioni dinara za koje nijesmo mogli kupiti ni teglu džema. Ukoliko se i u trećem nastavku ponovi ovakav ekonomski manevar, rizikujemo da svi zajedno završimo u ekonomskoj provaliji. Možda je preciznije reći – izvjesno ćemo završiti.
Kako DPS namjerava da podršku evropskoj i građanskoj Crnoj Gori pretvori u širu podršku birača? Sa kojim političkim partnerima vidite mogućnost buduće saradnje i koji programski principi moraju biti temelj tih saveza?
Huter: Demokratska partija socijalista je u kontinuiranoj komunikaciji sa građanima, ne samo u susret izborima, već svakodnevno, kroz parlamentarni rad, konkretne inicijative i neposredno djelovanje na terenu. Znamo da se povjerenje ne gradi velikim obećanjima, već dosljednošću, odgovornošću i politikom koja nudi rješenja za stvarne probleme građana.
Činjenica da DPS, prema relevantnim istraživanjima javnog mnjenja, ima stabilnu podršku od oko 30 odsto, potvrđuje da smo i dalje najjači politički subjekt u Crnoj Gori i da nam građani vjeruju.
Očekujemo da će ta podrška samo rasti u susret izborima, ali naš cilj nije jedino da uvećamo broj glasova, već da okupimo širi društveni i politički potencijal oko jasne vizije evropske, građanske i demokratske Crne Gore.
Kada je riječ o budućoj saradnji, prirodno je da računamo na političke subjekte sa kojima dijelimo ključne vrijednosti i ciljeve. One sa kojima smo se borili za obnovu nezavisnosti Crne Gore, sa kojima smo trasirali njen evropski put i sa kojima danas možemo zajednički raditi na promjeni aktuelne vlasti. Pritom, smatramo da programska bliskost, a ne puka matematička računica, mora biti temelj svakog održivog političkog saveza. To podrazumijeva jasnu posvećenost evropskim integracijama, građanskom karakteru države, očuvanju njene nezavisnosti i suvereniteta, vladavini prava i unapređenju životnog standarda građana.
Naš cilj je da oko tih principa izgradimo najširi mogući politički dogovor, bez isključivosti, ali i bez kompromisa sa temeljnim vrijednostima moderne Crne Gore. Vjerujemo da jedino takav pristup može vratiti povjerenje građana, ponuditi ozbiljnu alternativu aktuelnoj vlasti i otvoriti prostor za odgovornu, stabilnu i evropsku Vladu.
Što DPS danas nudi Cetinju kao odgovor na probleme bezbjednosti, nedostatka radnih mjesta i odlaska mladih? Koje biste tri konkretne obaveze izdvojili kao osnov za obnovu povjerenja građana i moguću saradnju sa drugim partijama u prijestonici?
Huter: Prijestonica mora da bude mjesto sigurnog života, novih poslovnih mogućnosti i perspektive za mlade ljude. Naš odgovor mora biti zasnovan na odgovornoj politici, realnim razvojnim potencijalima prijestonice i konkretnim potrebama građana.
Izdvojio bih tri prioriteta: sigurnije Cetinje i snažnije povjerenje u institucije; nova radna mjesta kroz razvoj privrede, valorizaciju naših potencijala i privlačenje investicija. Naravno, potrebno je stvoriti više prilika za mlade, kako bi svoju budućnost mogli da grade na Cetinju, a ne da je traže neđe drugo.
Obnova povjerenja mora se zasnivati na odgovornosti, dijalogu i vidljivim rezultatima, kao i svjesnosti i prihvatanju svega onoga što ranije nije bilo dobro.
Kada je riječ o mogućoj saradnji sa drugim političkim subjektima, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, naš pristup je jasan – partnerstvo mora počivati na zajedničkim vrijednostima, principima i ciljevima, a ne na pukoj matematici vlasti.
Usmjereni smo na saradnju sa onima koji baštine građansku, multietničku i evropsku Crnu Goru, poštuju njenu državnost i samostalnost i interese grada i države stavljaju ispred bilo čijih političkih naloga. Političke subjekte čije se djelovanje zasniva na osporavanju crnogorskih nacionalnih interesa i čija politika slijedi agende centara moći izvan Crne Gore, ne vidimo kao partnere.
Za nas su važni programski principi, odnos prema razvoju prijestonice i spremnost da se preuzete obaveze zaista ispune.
Naš cilj nije deklarativna saradnja ili, što bi Cetinjani rekli, „reda radi“, već dogovor koji će donijeti konkretnu korist svim građanima Cetinja.
