Hrvatska je državama članicama Evropske unije poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka.
Dio tih zahtjeva Zagreb direktno povezuje sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).
Kako Radio Slobodna Evropa (RSE) saznaje iz diplomatskih izvora, Hrvatska je dokument proslijedila ostalim državama članicama početkom ove sedmice.
U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi Evropskoj uniji“. Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
Šest zahtjeva u okviru Poglavlja 23
Većina zahtjeva odnosi se na posljedice rata devedesetih godina i svrstana je u Poglavlje 23. Ono je, uz Poglavlje 24, jedno od dva ključna poglavlja koja se odnose na vladavinu prava. Ta dva poglavlja prva se otvaraju, a posljednja zatvaraju tokom pristupnih pregovora, dok napredak u njima određuje tempo cjelokupnog pristupnog procesa.
Naknada štete za zatočene u logoru Morinj. Prema dokumentu, od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine u logoru je bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, uglavnom sa dubrovačkog područja.
Očuvanje spomen-ploče u Morinju. Ploču su ministri dvije zemlje zajednički otkrili 10. oktobra 2022. godine, uz tekst koji je predložila crnogorska strana. Hrvatska navodi da je oko ploče u međuvremenu postavljen veći metalni okvir, očigledno namijenjen panelu kojim bi ploča mogla da se prekrije, osim tokom zvaničnih komemoracija.
Promjena imena gradskog bazena u Kotoru. Bazen nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića, koji je, prema navodima hrvatske strane, bio stražar u Morinju 1991. i 1992. godine. Zbog toga su, kako se navodi, hrvatski klubovi odbijali da igraju na tom bazenu, dok je reprezentacija prijetila bojkotom Superfinala Svjetskog kupa 2025. godine. Bojkot je izbjegnut tako što su utakmice Hrvatske premještene u Budvu.
Rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivama.
Procesuiranje ratnih zločina, uključujući i zločine utvrđene na osnovu komandne odgovornosti. Prema navodima Zagreba, u Crnoj Gori po tom osnovu nema nijedne presude.
Rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica, uključujući 51 porodicu iz Tivta i druge iz Boke kotorske. Njihovi zahtjevi nijesu riješeni uprkos pravosnažnim presudama ili dugotrajnim postupcima. Zagreb to upoređuje sa zakonom iz 2021. godine, kojim je zemljište u uvali Valdanos vraćeno bivšim vlasnicima, pretežno pripadnicima albanske manjine, i upozorava na nejednak tretman u sličnim slučajevima.
Brod Jadran i granica
Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31. Crna Gora ne može da zatvori to poglavlje od 2024. godine zbog hrvatske blokade, koja je uslijedila nakon što je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu.
Povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod se nalazio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. godine izbio rat, a Hrvatskoj pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
Granica. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi da poštuje nekadašnju granicu između dvije republike, u skladu sa principom uti possidetis juris, koji je potvrdila Badinterova komisija. Takođe traži potpisivanje ugovora o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte. Nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Hrvatska bi bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez određivanja rokova.
Zašto je ovaj dokument važan?
Zajednička pozicija EU je dokument kojim države članice utvrđuju stav Unije o otvaranju ili zatvaranju pojedinog pregovaračkog poglavlja, uključujući mjerila koja država kandidat mora da ispuni.
Nacrt sastavlja Evropska komisija nakon što država kandidat preda svoju pregovaračku poziciju za određeno poglavlje. Komisija u njemu procjenjuje u kojoj je mjeri zemlja uskladila svoje zakonodavstvo sa evropskim i predlaže uslove koje mora da ispuni.
Nacrt potom razmatraju diplomate svih 27 država članica u Radnoj grupi Savjeta EU za proširenje. Tu se vodi stvarna politička rasprava, jer države članice mogu da traže izmjene, dodatne uslove ili odlaganje.
Pošto se zajednička pozicija usvaja jednoglasno, svaka država članica ima faktičko pravo veta. Upravo u ovoj fazi članice često postavljaju rješavanje bilateralnih sporova kao preduslov za napredak države kandidata. Tek kada se sve članice saglase, nacrt postaje zajednička pozicija EU. Ona se kandidatu predstavlja na međuvladinoj konferenciji, na kojoj se poglavlje formalno otvara ili privremeno zatvara.
Saglasnost svih članica potrebna je i za ratifikaciju pristupnog ugovora.
Da Zagreb ne namjerava da odustane od svojih zahtjeva, nagovijestio je Grlić Radman. Nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU, održanog 12. oktobra u Luksemburgu, šef hrvatske diplomatije rekao je novinarima da se zahtjevi Zagreba odnose na nasljeđe raspada bivše države i Domovinskog rata, kako se u Hrvatskoj naziva rat iz devedesetih godina. Prema njegovim riječima, riječ je o ljudskim pravima.
„Ovdje govorimo i o vladavini prava. To su temeljna prava. U ovih 20, odnosno 35 godina, nijedno pitanje nije zatvoreno“, upozorio je Grlić Radman.
Podrška Crnoj Gori, ali uz nacionalne interese Hrvatske
Hrvatska u dokumentu ističe da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući pristupanje NATO-u. Navodi i da je Crnoj Gori ustupila hrvatski prevod pravne tekovine EU, vrijedan osam miliona eura.
Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku članstvu Crne Gore u Hrvatskoj.
Prema dokumentu, Hrvatska je još u decembru 2023. godine predala Crnoj Gori neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja. Taj dokument podijelila je i sa državama članicama i Evropskom komisijom. Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025. godine, a ministri vanjskih poslova dvije zemlje sastali su se tokom 2026. godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.
Hrvatska poručuje da želi da olakša, a ne da opstruiše pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, te da su njeni zahtjevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.
