Prisutnima na komemoraciji žrtvama iz Jasenovca obratili su se predsjednik Ivo Josipović, premijerka Jadranka Kosor, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, kao i bivši predsjednik države Stjepan Mesić, kao i vjerski velikodostojnici.
U svom govoru, Josipović je izrazio najdublje žaljenje zbog svih žrtva u Jasenovcu i svih drugih logora. On je istakao da se ni jedan zločin ne smije pravdati drugim zločinom i koristi u političke svrhe za raspirivanje zala. On je dodao da se o Jasenovcu „puno zna, ali se ne pamti dovoljno koliko je nevinih ovdje stradalo“.
Premijerka Hrvatske izrazila je najdublju počast žrtvama koncentracionog logora Jasenovac.
- Snažno osuđujemo zločine protiv nevinih. Zlo se ne smije zaboraviti, mržnja nas ne sme zaraziti – kazala je Kosor u Jasenovcu i dodavši da se hrvatski narod „zlu nacizma i fašizma suprotstavio boreći se za slobodu i mir".
- Slobodna, demokratska i nezavisna Hrvatska stvorena je na temeljima antifašizma, na čemu želi da gradi i evropsku budućnost – zaključila je Kosor u govoru.
Na dan proboja u jasenovačkom logoru su bila 1.073 logoraša. Njih 600 krenulo je u proboj, a samo 91 logoraš je preživio i došao do slobode. Preostalih 473 logoraša, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno sa logorskim objektima. Istog dana, 22. aprila 1945. godine počeo je proboj zatvorenika Kožare, dijela logora u samom mjestu Jasenovac. Od njih 167 proboj je preživjelo 11 logoraša.
Oko ukupnog broja žrtava u logoru Jasenovac i dalje se vode polemike, pa broj ubijenih varira od 50.000 do milion žrtava.
