"Prema izjavama ljudi s kojima razgovaramo nakon što su nasilno vraćeni u BiH, njih 15-20 posto kaže da je doživjelo fizičko nasilje, njih oko pola žali se da im je osobna imovina oduzeta ili uništena, i svaki treći žali se da su zatražili azil, ali da im je policija odbila zahtjev", kaže Nicola Bay.
I dalje se nastavlja nezakonito i nasilno postupanje hrvatske policije kakvom svjedočimo već godinama, kažu i u zagrebačkom Centru za mirovne studije (CMS) povodom najnovijeg teksta u londonskom Guardianu u kojem se prenosi izvještaj DRC-a.
Prema tom izvještaju, hrvatska je policija između 16. i 29. kolovoza uz primjenu sile u BiH vratila čak 60 afganistanskih migranata, od kojih su pola maloljetnici. Nekima su ukradeni novac i mobilni telefoni, a hrvatska policija se – kako se navodi - oglušila na zahtjeve nekih od njih koji su zatražili azil u Hrvatskoj, a sve to u situaciji kada su – pred dolazak talibana - zapadne vlade organizirale odlazak iz zemlje Afganistanaca koji su sa njima surađivali.
"Guardianov članak nam na žalost potvrđuje kako se praksa hrvatske policije, a možemo generalno reći i policija ostalih država članica Europske unije (EU), nije promijenila, odnosno da države članice EU i dalje umjesto pružanjem utočišta, odnosno međunarodnim pravom zagarantiranog prava na pristup azilu, i dalje ljude dočekuju nasiljem i nezakonitim protjerivanjem", kaže za Radio Slobodna Europa aktivistica CMS-a Sara Kekuš.
Ona je dodala kako upravo Afganistanci čine najveći broj onih koji su posljednjih godina doživjeli nasilno vraćanje iz Hrvatske prema BiH.
Hrvatska policija nije do objavljivanja ovog teksta odgovorila na upit RSE da komentiranju aktualni tekst Guardiana.
Prihvatiće izbjeglice iz Avganistana
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je nakon sastanka Vijeća ministara unutarnjih poslova EU o Afganistanu u utorak (31. kolovoza) u Briselu kazao novinarima kako je njihov jedinstveni stav da je EU spremna prihvatiti „određeni dio najugroženijih skupina iz Avganistana – zakonitim putem“.
"Prije svega se to odnosi na žene, na djevojčice, na djecu. Međutim, jasna je poruka ovoga puta da nema poziva dobrodošlice u Evropsku uniju, i oko toga postoji potpuno razumijevanje svih država članica", poručio je hrvatski ministar.
"Mi smo bili, jesmo i bit ćemo protiv ilegalnih ulazaka, oni su protuzakoniti", poručio je ministar Davor Božinović i ponovio zahtjev za što skorijim prijemom Hrvatske u Šengen.
Božinović je povodom odluke o prihvatu 19 Avganistanaca koji su surađivali sa hrvatskim civilnim i vojnim predstavnicima u Avganistanu kazao kako taj prihvat migranata ne mijenja stav Hrvatske prema ilegalnim migracijama na svojim granicama gdje među ostalima stižu i Avganistanci.
"Mi smo bili, jesmo i bit ćemo protiv ilegalnih ulazaka, oni su protuzakoniti", kazao je ministar i ponovio zahtjev za što skorijim prijemom Hrvatske u Šengen, kako bi joj bili dostupni dodatni mehanizmi identifikacije, jer – kako je kazao – motiv iregularnih migranata “nije spasiti živu glavu, nego nešto drugo.”
Po ocjeni Sare Kekuš, poruke sa sastanka u Briselu pokazuju da i EU i Hrvatska na ovu situaciju reagiraju isključivo iz sigurnosnih, a ne iz humanitarnih motiva.
"Nove odluke ne mogu nam uliti nikakvu nadu da će Evropa u ovoj situaciji postupati drugačije nego što vidimo da postupa posljednjih godina, zbog toga što je fokus ponovno stavljen na zaustavljanje nezakonitih migracija i na zadržavanje migracija u Avganistanu susjednim zemljama, bez direktnog i solidarnog odgovora u prihvatu konkretnog broja ljudi", ocjenjuje Kekuš.
Prigovori još od 2016. godine
Hrvatska je u najnovijem talasu prihvata Avganistanaca koji bježe od osvete talibana zbog saradnje sa zapadnim civilnim i vojnim predstavnicima prihvatila 19 osoba – tri porodice i jednog pojedinca. Njih 10 su maloljetnici. Svi su smješteni u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini i nakon obavljenih pregleda još će nekoliko dana provesti u karantinu.
U Ministarstvu unutarnjih poslova dopuštaju mogućnost da će takvih slučajeva biti još.
Od završetka velikog migrantskog talasa 2015/2016. godine stižu prigovori migranata na nasilno ponašanje hrvatske policije koja im - kako tvrde - ne omogućuje da zatraže azil u Hrvatskoj, oduzima im novac, mobilne telefone i stvari, neke od njih tuče i sve ih uz upotrebu sile vraća natrag - ranije u Srbiju, a sada u Bosnu i Hercegovinu.
Neke od tih priča su – većinom posredstvom Danskog vijeća za izbjeglice koje je aktivno među migrantima sa bh. strane granice – dospjele do zapadnih medija poput Spiegela i Guardiana.
Hrvatska policija redovito odgovora da je provjerila navode i ustanovila da su netačni, a u nekoliko slučajeva se pokazalo da su navodi migranata točni, i počinitelji su sankcionirani.
