Posljednjih dana troje kupača u Kaštelanskom zalivu doživjelo je neobičan susret. Naime, ugrizla ih je morska kornjača, glavata želva. Stručnjaci tvrde da je ovakvo ponašanje ove zaštićene morske vrste veoma rijetko. Razloga za paniku nema, ali pozivaju na oprez, piše HRT.
Iznenada i bez ikakvog povoda, potvrđuju očevici, glavata želva ugrizla je troje kupača u Kaštelanskom zalivu.
“Potvrđeno je da je riječ o ugrizu morske kornjače. Sve se dogodilo na potezu plaža Kaštel Lukšića, a povrijeđene su dvije odrasle osobe i jedno maloljetno lice. Dvije osobe zadobile su površinske povrede, dok je treća imala prelom prstiju šake i otvorenu ranu glutealnog mišića”, opisala je povrede rukovoditeljka ispostave Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Kaštel Starom dr Antonija Žanić.
Stručnjaci ističu da nema razloga za paniku. Glavata želva nije agresivna životinja i uglavnom izbjegava susrete s ljudima. Međutim, ako se osjeti ugroženom, može ugristi. U ovom slučaju pretpostavlja se da je riječ o polno zrelom mužjaku koji je čekao ženku.
“Moguće je da se radilo o spolno zrelom mužjaku koji je ispred plaže čekao ženku. U vrijeme parenja mužjaci prvi dolaze ispred plaža na kojima se nalaze gnijezda, a kada dođe do parenja, ženka izlazi iz mora i polaže jaja u gnijezdo”, objasnio je vanredni profesor dr Draško Holcer.
Njihovo prirodno stanište je sjeverni Jadran, gdje odrastaju, hrane se i prezimljavaju. To je jedina morska kornjača koja stalno boravi u Jadranskom moru.
“U Jadranu se bilježi porast broja njihovih gnijezda, pa smo prošle godine zabilježili dva gnijezda na Korčuli. To ukazuje na oporavak ove vrste”, rekao je Holcer.
Glavata želva je strogo zaštićena vrsta i važan dio jadranskog ekosistema. Stručnjaci naglašavaju da su ovakvi incidenti izuzetak i da je najbolji način za bezbjedan susret s morskom kornjačom držati odstojanje i pustiti životinju da nastavi svojim putem.
Karin Spieč iz Centra za oporavak morskih kornjača Akvarijuma Pula kaže da je riječ o neuobičajenom ponašanju glavatih, ali i drugih morskih kornjača.
“Postoji mogućnost da je na površini tražila neku bovu. One se hrane na morskom dnu, jedu školjke, morske ježeve, morske krastavce i rakove. Ponekad pojedu i meduzu, pa je možda zato isplivala prema površini, ali čovjek ne liči na meduzu”, naglasila je ona.
Istakla je da je riječ o izolovanom slučaju.
“Želva ima kljun, a ne zube, i njen ugriz je veoma snažan. Ako pokušate da povučete ruku, ona će još jače stisnuti. Čovjek bi trebalo da pokuša da se opusti, iako to nije lako jer je ugriz bolan”, rekla je.
Spieč je kazala da glavate želve vole topliju vodu, dok se na nižim temperaturama njihov metabolizam usporava.
“Moguće je da se zadržavaju u plićaku jer im odgovara toplota. One milionima godina žive u Jadranu i ova temperatura im nije predstavljala problem. Klimatske promjene utiču na njih iz drugih razloga”, rekla je Spieč.
Na kraju je pozvala kupače na oprez i poručila da se udalje ukoliko se nađu u blizini glavate želve.
