Priču, kako tvrdi portal, potvrdili su hrvatski pomorci koji su plovili ili još uvijek plove na takvim brodovima.
„Takvu vrstu zagađivanja mora od njih zahtijevaju vlasnici brodova budući da je odlaganje takvog otpada skupo, a i rijetke su luke koje ga mogu primiti“, piše portal.
Takođe, u utrobi brodova, nakon iskrcaja benzena ili nekih drugih hemikalija, ostane određena količina sirovine koju prevoze, a koja se zatim ispušta u more ubrzo nakon isplovljavanja iz luke. Radi se o oko 400 litara tekućine. Problem je, međutim, što se ispuštanja, benzena – koji se koristi u industriji, ali i za proizvodnju lijekova, lakova, boja – vrlo teško može otkriti jer je riječ o bezbojnoj tekućini koja vrlo lako isparava.
Prema međunarodnoj konvenciji MARPOL, koju je usvojila i Hrvatska, brodovima je dopušteno ispuštanje nekih hemikalija, no to ne smije činiti unutar 12 nautičkih milja od obale, odnosno u teritorijalnom moru. Prema pravilima, brod mora biti u vožnji, mora imati uređaje kojima se kontroliše količina i brzina ispuštanja, dok brzina ispuštanja ne smije biti veća od 30 litara na jednu nautičku milju.
No, prema informaciji portala koju im je otkrio jedan pomorac, u slučaju benzena ta je granica maksimalno 200 litara. Dakle, s brodova s, prema tvrdnjama pomoraca, ispušta najmanje duplo veća količina od dopuštene. Takođe, hemikalije se ispuštaju puno bliže obali no što je propisano.
Stručnjaci ističu kako je benzen jedinjenje koje se smatra posebno opasnim za morsku sredinu i u zemljama EU-a je propisan redoviti mjesečni monitoring voda na njihove koncentracije.
Veliki problem je i taloženje teških metala na dnu mora. Ribe čeprkajući po sedimentu sigurno unose teške metale u organizam te da time postaju potencijalno opasne za konzumaciju, zaključuje portal.
