Akcija za ljudksa prava (HRA) čestitala je Dan novinara Crne Gore novinarkama i novinarima koji posvećeno i stručno ostvaruju naše pravo na informisanje i pomažu zaštitu ostalih ljudskih prava u našem društvu.
„Posebno priznanje zaslužuju oni koji hrabro odolijevaju zastrašivanju i drugim pritiscima i dosljedno kritikuju vlast i druge autoritete. Tako se štiti suština demokratije, koja je ista još od stare Grčke. Njihova posvećenost javnom interesu uprkos niskim primanjima i visokom nivou stresa je za divljenje“, kazali su iz HRA.
Prema njihovirm riječima, novinarstvo u Crnoj Gori je u stanju sistemskog i kontinuiranog sužavanja slobode izražavanja.
Funkcioneri vlasti sve češće pokušavaju da ‘disciplinuju’ kritičke glasove zloupotrebom institucionalne moći, prekršajnim postupcima i javnim targetiranjem. Cilj takvih praksi je zastrašivanje i normalizacija prakse da je kritika vlasti nepoželjna. S druge strane, time pokazuju i nepoznavanje demokratskih pravila.
Kako ističu, zabrinjava i kontinuirana praksa napada na novinare – verbalnih, fizičkih i institucionalnih.
„Samo tokom protekle godine Sindikat medija je zabilježio čak 33 incidenta, dok istorijski posmatrano najteži slučajevi, kao što su ubistvo Duška Jovanovića, napadi na Tufika Softića i ranjavanje Olivere Lakić, ostaju nerazriješeni i ukazuju na dugotrajnu nekažnjivost i institucionalni neuspjeh države da zaštiti one koji rade u javnom interesu“, navode u saopštenju.
Prošlu godinu su, kako kažu, posebno obilježili sirovi fizički i verbalni napadi na novinare koji su profesionalno izvještavali o crkvenoj ceremoniji otkrivanja spomenika četničkom zločinačkom komandantu Pavlu Đurišiću.
Novinari i fotoreporteri Pobjede i Vijesti su tada, podjsećaju oni, izloženi prijetnjama i fizičkom nasilju tokom obavljanja radnog zadatka. Ovaj slučaj do danas nije adekvatno istražen i kažnjen.
„Akcija za ljudska prava ne prihvata stanje u kojem se napadi na novinare normalizuju, a odgovornost izostaje. Insistiramo na razjašnjenju ubistva Duška Jovanovića uz pomoć nepristrasne stručne pomoći iz inostranstva, i upozoravamo da ona nije obezbijeđena od 2018. godine, kada je taj zahtjev prvi put ispostavila Komisija za nadzor nad istragama napada na novinare i imovinu medija“, kazali su.
Kako naglašavaju, veoma zabrinjava urušavanje institucionalnih mehanizama zaštite slobode medija u vidu višemjesečnih političkih blokada regulatornih tijela, ignorisanja sudskih presuda i nastavak nezakonitih praksi u RTCG-u, uprkos upozorenjima Evropske unije. Takvo postupanje vlasti, dodaju oni, potkopava vladavinu prava i ima za cilj da javni servis i regulatorna tijela podredi političkoj kontroli.
„Izražavamo solidarnost sa novinarkama i novinarima koji, uprkos pritiscima i prijetnjama, nastavljaju da nas profesionalno informišu. Njihova bezbjednost, uključujući i ekonomsku i drugu dobrobit, nije samo njihova stvar, već opšta potreba“, zaključili su iz Akcije za ljudksa prava.
