Sudskom savjetu jedan član nedostaje već četiri mjeseca, od 30. juna od kako je preminuo advokat Fikret Kurgaš.
Sudski savjet je o tome obavijestio Skupštinu još 5. jula, podsjećaju iz HRA.
Tužilačkom savjetu, kako navode, nedostaju dva člana otkako su advokati Siniša Gazivoda i Miloš Vuksanović podnijeli ostavke, prvi sredinom avgusta, drugi početkom septembra. Tužilački savjet je o tome obavijestio Skupštinu još 12. septembra.
"Nadležni skupštinski odbor je 5. septembra trebalo da utvrdi listu prijavljenih kandidata na oglas za izbor člana Sudskog savjeta, ali ta sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma. Od tada nije održana nijedna sjednica. Očekujemo da se na narednoj Odbor posveti i ovim zaostalim obavezama u pogledu izbora nedostajućih članova Sudskog, odnosno Tužilačkog savjeta", kažu u HRA.
Kako dodaju, Skupština mora da pokaže demokratsku zrelost i odgovorno popunjava upražnjena mjesta u državnim organima koji se staraju o pravosuđu. Isto važi i za izbor sudija Ustavnog suda.
"Podsjećamo da je ranije neopravdano odugovlačenje sa izborima u Skupštini koji su važni za pravosuđe i funkcionisanje Ustavnog suda bio razlog da Crna Gora stagnira u pregovorima sa Evropskom unijom. Poslanici vladajuće većine sada imaju posebnu odgovornost da pokažu da vlast u Crnoj Gori umije da poštuje podjelu vlasti i obezbjeđuje neometani rad pravosuđa", stoji u saopštenju ove NVO.
Prema njihovim riječima, od vladajuće većine se očekuje da izmijene dugogodišnje prakse trgovanja političkim uticajem u savjetima koji su dužni da štite nezavisnost sudstva i autonomnost državnog tužilaštva.
"HRA koristi priliku da pohvali napor Sudskog savjeta da javnosti u petak omogući prisustvo svojoj sjednici, kao i da ubuduće poveća transparentnost. Na putu ka Evropskoj uniji, koja počiva na vladavini prava i konceptu podjele vlasti, posebno ohrabruje nedvosmislen zahtjev Sudskog savjeta političarima da prestanu s neprimjerenim izjavama o sudijama i sudskim odlukama, kojima djeluju štetno, jer podrivaju integritet sudske grane vlasti", navodi se u saopštenju.
Kako zaključuju iz HRA, konstruktivna kritika je neophodna, ali ne i paušalna, kojom se samo demonstrira težnja za političkim uticajem i ništa drugo.
