“Kako nam je jasno da je sadašnjem novom-starom vlasniku hotela „Podgorica“ neprofitabilno i neinteresantno da nastavi sa poslovanjem za koje je hotel izgrađen (to nam potvrđuje i prenamjena prostora zabilježena u katastru), a kako je profitabilnost sve što privatnog vlasnika zanima, naša organizacija ovim putem apeluje na organe lokalne i državne uprave da hotel, kao jedan od najznačajnijih spomenika arhitekture na našem prostoru, zaštite, otkupe i pretvore u Dom i muzej arhitekture u kojem bi se odvijale promocije i izložbe, posebno izlagali na javnu raspravu planski dokumenti, i organizovali naučni skupovi”, ističu iz udruženja KANA.
U pokušaju da još jednom pokrenu institucije sistema da reaguju i konačno zaštite hotel „Podgorica“, udruženje je pokrenulo inicijativu koja okuplja 21 potpisnika i uključuje uvažene arhitekte, članove Inženjerske komore Crne Gore, kao i političke predstavnike.
“Ističemo da su ovu inicijativu potpisali mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore – profesor Zdravko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik političke partije „Demokrate” – Aleksa Bečić, i predsjednik Građanskog pokreta URA – Dritan Abazović”, Inicijativa je prethodne nedjelje predata Upravi za zaštitu kulturnih dobara.
Svetlana Kana Radević rođena je 21. novembra 1937. godine, dok je 8. novembra bilo tačno 20 godina od njene smrti.
“Šta smo mi, kao društvo, uradili za ovih 20 godina sa njenim objektima, arhitektonskim nasljeđem od izuzetne vrijednosti?”, pitaju se iz udruženja KANA.
Podsjetili su da je hotel „Podgorica“ dobio nedavno novog–starog vlasnika, kompaniju „Zenobia Montenegro“, čiji je osnivač Youssef Takla, a izvršni direktor Nikola Burić. Za hotel je, kako navode, u katastru već promijenjena namjena: iz ugostiteljskog je pretvoren u poslovni objekat, sa pojedinačnim hotelskim sobama koje su sada označene kao poslovni prostori.
“To je treći, dugo očekivani atak na ovaj naš vrijedni spomenik kulture, koji stiže poslije degradirajuće rekonstrukcije hotela 2004. godine i skandalozne dogradnje solitera 2016. godine. Nakon niza spekulacija i nagovještaja da bi i na tom mjestu mogli biti formirani novi stambeni i poslovni prostori, sada se prijetnja konačno ostvaruje. Na nama je da uradimo sve što je potrebno da do toga ne dođe”, ističu iz udruženja KANA.
Iz ovog udruženja podsjećaju da se od privatizacije hotela „Podgorica“ njegova uloga u gradskom životu i urbanoj kulturi glavnog grada konstantno smanjivala.
“Iako je hotel „Podgorica“ dugo bio jedno od centralnih mjesta okupljanja Podgoričana na obali Morače, po prelasku u privatno vlasništvo posjećenost se prvo postepeno smanjivala, da bi tokom poslednjih nekoliko godina hotel gotovo sasvim pao u zaborav – baš kao što je pao u sjenku novog solitera i nelegalnog procesa njegove izgradnje. Svaki od tada privatizovanih hotela završio je u vlasništvu navodno prosperitetne hotelske grupacije „Normal Tours“ i doživio istu sudbinu, a to je ili postepeno uništenje kroz graditeljske intervencije sumnjive legalnosti i lošeg kvaliteta, ili rušenje i pretvaranje u profitabilne stambeno-poslovne komplekse”, saopšteno je iz udruženja.
Za to vrijeme, kako ističu, Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) nije našla za shodno da zaštiti navedene objekte i proglasi ih kulturnim dobrima, uprkos brojnim inicijativama stručne javnosti.
“Još 2012. godine, udruženje arhitekata Arhitektonski forum predalo je inicijativu za zaštitu najznačajnijih 48 objekata moderne arhitekture u Crnoj Gori, a udruženje KANA predalo je krajem 2015. godine inicijativu za prethodnu zaštitu hotela „Podgorica“, po hitnom postupku, zbog početka gradnje solitera tik uz ulaz hotela. Prvu pomenutu inicijativu UZKD već skoro devet godina nije u stanju da obradi, a druga je odbijena od strane tadašnje direktorice ove uprave, Anastazije Miranović, uz obrazloženje da shodno članu 20, stav 1 i 2, Zakona o zaštiti kulturnih dobara nijesu ispunjeni svi zakonski uslovi za to da inicijativa za prethodnu zaštitu bude prihvaćena”, kažu iz udruženja KANA.
Uslovi iz ova dva stava, kako naglašavaju, su sledeći: (1) prethodna zaštita se uspostavlja na nepokretnom i pokretnom dobru za koje se pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, radi sprječavanja rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka, i (2) prethodna zaštita se uspostavlja na osnovu predloga stručnih lica, koji je zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloživoj dokumentaciji ili drugim relevantnim činjenicama.
“Dakle, odbijanje inicijative iz 2015. godine može se protumačiti jedino time da UZKD smatra da hotel nema kulturnu vrijednost, ili da sedam arhitekata potpisnika inicijative nijesu dovoljno stručni da takvo nešto predlože. Predlog arhitekata je tada, podsjećamo, predat zajedno sa 17 strana peticije sa potpisima građana koji su podržali ovu inicijativu. Ovakav generalni stav UZKD doveo je do degradacije našeg kompletnog arhitektonskog nasljeđa: ne zaboravimo da niti jedan objekat iz perioda moderne posljeratne arhitekture koji se nalazi na atraktivnim gradskim lokacijama (a često i u zanimljivim vlasničkim strukturama) nije zaštićen, uprkos brojnim apelima i inicijativama stručne javnosti”, ističu iz udruženja.
Napominju da je značaj hotela „Podgorica“ u oblasti kulturne baštine nepobitan, čemu „paradoksalno svjedoči i odnos zvaničnih državnih organa koji ga svakih par godina nanovo otkrivaju i šalju na svjetske smotre arhitekture od Venecije do Njujorka, pri čemu izlažu fotografije od prije 50 godina, u kojima se ne vide 'vrijednosti' koje su hotelu i obali Morače sa kojom je srastao nakalemljene tokom nestručnih rekonstrukcija i nelegalnih graditeljskih poduhvata.“
