Možda zvuči nevjerovatno, ali ostvarenje te ideje je i te kako moguće. Na krovu jednog istraživačkog instituta Univerziteta u Vageningenu u Holandiji, u toku je neobičan eksperiment. U dvije četvrtaste kade smješteno je po 12 plastičnih kanti sa vodom i blatom u kojima naučnici gaje različite biljke.
"Međutim, biljke nemaju glavnu ulogu", izjavio je za njemački državni radio "Dojče vele" biohemičar David Sirk. “Ovdje imamo biljke i bakterije koje rade zajedno. Princip je jednostavan: biljke fotosintezom proizvode ugljenik i oko 40 odsto te organske materije transportuju u tlo gdje živi mnoštvo mikroorganizama - bakterija i plesni. A šta smo mi uradili - mi smo u tlo smjestili takozvanu biološku bateriju. To su dvije elektrode u kojima rastu bakterije koje mogu da proizvode elektricitet", objasnio je on.
Sirk koristi saznanje koje je staro pedesetak godina. Sva živa bića prilikom varenja, tačnije sagorijevanjem glukoze proizvode slabu struju. Većina živih bića tu slabu struju koristi za upravljanje procesima u sopstvenom tijelu. Međutim, bakterije se oslobađaju tog elektriciteta, koji većinom odlazi u vazduh i spaja se sa kiseonikom.
U anaerobnom okruženju, kada nema kiseonika, bakterije traže druge materije kako bi se oslobodile suvišnog elektriciteta. To su prije nekoliko godina otkrili njemački naučnici u Grajfsvaldu i izumjeli mikrobsku bateriju skraćeno MFC.
Bakterije u takvoj bateriji žive u specijalnom hranljivom supstratu u kojem su ubačene dvije elektrode. Višak elektriciteta koji bakterije proizvode ide direktno u negativni pol - u anodu.
Za ovu bateriju kao i za svaku drugu važi princip da iz nje može da ističe samo onoliko energije koliko je u nju ušlo. To znači da je za kontinuirani tok struje potrebno je kontinuirano hraniti bakterije, što čine biljake, koje rastu u supstratu i neprestano stvaraju glukozu.
“To je u stvari prirodna solarna ćelija. Biljke apsorbuju sunčevu energiju i daju je bakterijama, a bakterije proizvode elektricitet. Ovaj proces se odvija i danju i noću. Prošle zime je nastao problem kada su se biljke smrzle. Ali čim je otoplilo, proces je nastavljen", rekao je Sirk.
U zavisnosti od doba dana, spoljne temperature i vrste biljaka, prozvodi se različita količina struje. Po kvadratnom metru 0,2 vata, a narednih godina bi to moglo da bude tri vata - na istoj površini.
