Crnu Goru mogu do kraja ovog vijeka, naročito u periodu 2071. do 2100. godine, snažno pogoditi posljedice klimatskih promjena, zaključili su naučnici u Prvom nacionalnom izvještaju Crne Gore o klimatskim promjenama prema okvirnoj Konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC).
U Izvještaju, koji je radilo tridesetak renomiranih naučnika regiona, predvođeni prof. dr Borivojem Rajkovićem sa Univerziteta u Beogradu, razmatran je uticaj dugoročnih klimatskih promjena na najosjetljivije sektore kao sto su: vodni resursi, obalno područje, poljoprivreda, šumarstvo, biodevirzitet i javno zdravlje. Naučnici su ponudili dva moguća modela - optimistički A1 i pesimistički A2.
- Crna Gora spada u grupu zemalja koja će najviše osjetiti posljedice klimatskih promjena, što znači da se Izvještaj mora uzeti krajnje ozbiljno - rekao je za Portal Analitika Nebojša Jablan, konsultant programa UNDP za zaštitu životne sredine i jedan od pisaca Izvještaja.
Uticaj na javno zdravlje: Naučnici u Izvještaju upozoravaju da će klimatske promjene i vremenske prilike dominantno negativno uticati na javno zdravlje ljudi.
- Promijenjena klima imaće direktne i indirektne predominantno negativne efekte na zdravlje naših ljudi, jer mogu da prouzrokuju povrede, bolesti i oboljenja sa smrtnim ishodom. Osim direktnih uticaja na zdravlje i obolijevanje, klimatske promjene dovode do brzog rasta, razvoja i razmnožavanja komaraca i krpelja koji prenose malariju, lajšmanijazu, papatači groznicu, dengu, virusne encefalitise i meningoencefalitise - naglašava se u Izvještaju u koji je imala uvid redakcija Portala Analitika.
Klimatske promjene, kako dalje piše u Izvještaju, posredno utiču na raspoloživost vode, prinose usjeva, proizvodnju i kvalitet hrane, što kao posljedicu izaziva veću frekvenciju oboljenja zbog pogoršanog vodosnabdijevanja i zdravstveno neispravne hrane, dovodeći do dijareje, enterokolitisa, dizenterije, salmeneloze i hepatitisa.
- Zbog dejstva zagađenja vazduha i tla, dolazi do većeg broja bolesti i prijevremenih smrti - tvrde eksperti u Izvještaju.
Mnoge plaže će nestati: Najveća posljedica globalnog zagrijavanja može biti povećanje nivoa Jadranskog mora za velikih 35 centimetara, što bi izazavalo ozbilje posljedice u vidu nestanka mnogih crnogorskih plaža. U tom slučaju, delta rijeke Bojane će, praktično - nestati.- Voda će konstantno plaviti veliki dio crnogorske obale, koji je danas na granici plavljenja, a kod plimnih poplavnih talasa značajno će se povećati poplavni prostor čak i na mjestima koja nikada do sada nijesu bila na njihovom udaru. Ogroman dio plaža biće smanjen, a pojedine plaže će nestati. Rijeci Bojani biće onemogućen postojeći prirodni tok do samog ulaska u more, nestaće delta rijeke Bojane, bujični tokovi neće imati normalan prihvat voda u obalne vode, već će se njihova voda disprezovati u okolni ambijent znatno prije zamišljene prirodne linije obale, što će poremetiti prirodnu ravnotežu - tvrde eksperti u Izvještaju.
Veliki porast temperature na kopnu: I dok se na moru očekuje plavljenje plaža, kopno Crne Gore se, prema tom katastrofičnom scenariju, može pretvoriti u područje koje podsjeća na - afričku Saharu.
Naime u Izvještaju se tvrdi da će u kopnenom dijelu Crne Gore, prosječne ljetnje temperature na sjeveru porasti za ogromnih 4,8 stepena Celzijusovih, a u južnom dijelu oko tri stepena, što može izazvati požare velikih razmjera,
- U nekim oblastima može se očekivati povećano sušenje drveća, kao posljedica stresa i napada štetočina i biljnih bolesti, smanjenje prirasta, otežano prirodno obnavljanje i povećanje - kaže se u Izvještaju.
Prijetiće pomor gmizavaca: Procjenjuje se da može doći i do smanjenja ili potpunog ugrožavanja populacija vodozemaca i gmizavaca na području Starocrnogorske kraške oblasti i kraških predjela Kuča–Žijova i primorskim planinama Rumije, Lovćena i Orjena.
- Povećanje temperature u kontinentalnom dijelu Crne Gore, vremenom bi dovelo do ubrzanja eutrofikacije planinskih jezera, a zatim i do povlačenja odnosno njihovog potpunog nestajanja. Šteta prouzrokovana šumskim požarima i atmosferskim nepogodama biće velika - podvlače naučnici u Izvještaju.
Da stvar još više alarmira, u klimatskom periodu 2071 - 2100, očekuje se različito procentualno smanjenje količine padavina, koje se kreće i do 50 odsto u pojedinim periodima (scenario A2 za period 2071-2100), pa možemo očekivati da će ukupan vodni bilans u određenim oblastima biti smanjen čak za 50 odsto, zaključuje se u Izvještaju.
Naučnici u Izvještaju predlažu i preventivne mjere koje se ogledaju u sprječavanju neplanske sječe šuma, smanjenju emisije štetnih gasova i racionalnoj upotrebi vodnih resursa. To su, procjenjuju, ključni uslovi da se spriječe ili makar ublaže negativni trendovi klimatskih promjena.
Istini za volju, svjetski naučnici trenutno vode žučnu polemiku i spore se oko toga da li je zaista došlo do klimatskih promjena ili su u pitanju posljedice prirodnih ciklusa planete. Zbog toga ovakav Izvještaj, bez obzira što su ga potpisala renomirana imena, ne treba uzimati zdravo za gotovo i kao izvjesnu budućnost.
Ali, svakako jeste upozorenje da moramo voditi računa o okolini koju ostavljamo svojim nasljednicima, od kojih smo, kako se to popularno kaže, samo pozajmili planetu.
Predrag ZEČEVIĆ
