Sjećate li se vi koji ste rođeni u prošlome vijeku, kad biste došli iz igre u prašnjavim periferijskim ulicama u kojima ste u djetinjstvu stanovali, kako biste nakon što biste oprali ruke i lice, slasno uživali u okusu feta hljeba i masti, ponekad posutima i crvenim paprom?
Kruh kao civilizacijska osnova
Ne biste to trebali zanemariti i zaboraviti iako vas vidim kako uživate u smutijima i pahuljicama, uvjereni da upravo tako održavate liniju i zdravlje.
Ali ima još nešto. Moja mi je majka prenijela puno crnogorskih priča koje je čula od svoje babe i moje prababe Itane, Komanke rodom i domom.
Najuvjerljivija je ona iz vremena velike gladi početkom XX vijeka. Kaže kako je baba često spominjala ono što su Crnogorci prolazili, a sažeto je u ovim stihovanim riječima:
Kačamače, puni boče
Skrobo, prazni drobo
Željo lebo!
Sličan je i poznati stih iz epa Harača, kad se raja obraća Agi:
Glad, golota, gospodaru… Hljeba, hljeba, ne vidjesmo davno hljeba.
Mi smo odrasli na kulturi ratarstva, zemljoradnje, u kojoj su pšenica i kukuruz dominantni. Prisjetimo se s koliko je senzibiliteta Predrag Matvejević ispisivao poveći esej o kruhu, kao ishodištu naše, evropske civilizacije.
Stoga bismo trebali sagledati ovu sintagmu u svjetlu postojećih socio-ekonomskih okolnosti. Nijedna od bivših zemalja zajedničke države - kojoj sve više nestaje ime ili službeni naziv u studijama, člancima ili komentarima - nije postigla onu razinu standarda kakav su imale u vrijeme zajedničke države.
Niti po BDP-u niti po relevantnim mjerenjima koja detektiraju stupanj ekonomskog razvitka ili socijalne stabilnosti.
Gdje smo danas: statistike i stvarnost
Prema najnovijem Izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka, koji je objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Crna Gora se već sedmu godinu zaredom nalazi u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka.
Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) predstavlja sumarnu mjeru dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard. Sa vrijednošću ovog indeksa od 0.844, Crna Gora je na 50. mjestu od ukupno 193 zemalja i teritorija.
Zanimljivo je kako su poredane sumarne vrijednosti. Najprije je tu dug i zdrav život, potom pristup obrazovanju i na kraju pristojan životni standard.
Slažemo se da su ove kategorije dominantne i nezaobilazne. No smatramo da su upravo obratnim redoslijedom u kauzalnom odnosu. Jer pristojan životni standard uključuje pristup obrazovanju, a obje vrijednosti doprinose dugom i zdravom životu.
Od zemalja regije u kategoriji veoma visoko razvijenih zemalja, osim Crne Gore, nalaze se Slovenija (na 22. mjestu sa indeksom 0.926), Hrvatska (na 39. mjestu sa indeksom 0.878) i Srbija (65. mjesto sa indeksom 0.805).
Ostale zemlje regije su u kategoriji visokog razvoja po mjeri čovjeka: Albanija (74. mjesto i indeks 0.789), Bosna i Hercegovina (80. mjesto sa indeksom 0.779) i Sjeverna Makedonija (83. mjesto sa indeksom 0.765).
Ipak mi tu nešto ne štima: Crna Gora još uvijek nije iskorijenila nepismenost. U ovoj zemlji tradicijskih vrijednosti još je prema zadnjim podacima, u populaciji starijoj od 15 godina, 8.149 nepismenih građana, što je 1,5% stanovništva.Osim nepismenih, 4.732 građana nema formalno obrazovanje, što je 0,9% stanovništva.Što se tiče obrazovanja, odraslih:17,8% stanovništva (90.819) ima završenu osnovnu školu, a 52,8% stanovništva (269.641) ima završenu srednju školu.
Rastuće nejednakosti
Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2023/2024, pod nazivom „Probijanje blokade: Ponovno osmišljavanje suradnje u polariziranom svijetu“, ističe zabrinjavajući trend: oporavak indeksa koji odražava razvoj po mjeri čovjeka je djelomičan, nepotpun i neujednačen. Bogate zemlje bilježe rekordno visok nivo ljudskog razvoja, dok polovina najsiromašnijih zemalja ostaje ispod nivoa razvoja na kojem su bile prije početka krize.
„Sve veći jaz koji se stvara kada je u pitanju ljudski razvoj,i pokazuje da se smjer dvodecenijskog trenda konstantnog smanjivanja nejednakosti između bogatih i siromašnih nacija sada preokrenuo. Usprkos našim društvima koja su globalno duboko međusobno povezana, mi ne postižemo uspjeh. Moramo iskoristiti našu međusobnu zavisnost, kao i sposobnost da se bavimo zajedničkim i egzistencijalnim izazovima, te da se na taj način postaramo da se ono čemu ljudi teže i ostvaruje“ rekao je Akim Štajner, iz UNDP-a i dodao:
„Ova blokada ima značajan nepovoljan utjecaj na ljude. Neuspjeh da se uz pomoć kolektivnih napora unaprijede aktivnosti na polju klimatskih promjena, digitalizacije ili smanjenja siromaštva, ne samo da šteti ljudskom razvoju, već pogoršava i polarizaciju i sve više erodira povjerenje u ljude i institucije širom svijeta.“
Siromaštvo pod tepihom politike
Pogledate li izborne programe i projekcijenekih stranaka uskrslih na razmeđu bipolarnih poremećaja između HDZ-a i SDP-a u Hrvatskoj, a na tragu imitata evropskih stranaka-kao što je doslovno istoimena španjolska Podemos!, ni u jednom od tih programskih sadržaja nema eksplicitno navedene borbe protiv siromaštva, već su iza krinke socijalne politike zakamuflirane drastične činjenice o hrvatskim siromasima i o siromašnoj i osiromašenoj Hrvatskoj.
Ta nova stranka na vlasti u Zagrebu, uoči drugog kruga lokalnih izbora i njeni visokopozicionirani poslenici javno moljakaju glasove da prođu i drugu rundu. No, građani dobro znaju kolike su im plaće, tim uhljebima prisutnima svuda: administraciji, sudstvu, političkim tijelima.
U Hrvatskoj je 750 tisuća ljudi koji žive u riziku od siromaštva. To je više nego petina stanovništva! Najviše ih je u Slavoniji, najmanje u Zagrebu. U Slavoniji koja bi trebala biti žitnica ne samo Hrvatske, već i Evrope!
Crnogorska stvarnost
U Crnoj Gori, prema dostupnim podacima, oko140.000ljudi živi na rubu egzistencije, odnosno u siromaštvu. To je četvrtina stanovnika! Također, prema MONSTAT-u, 22,6% građana nalazi se u riziku od siromaštva a svaki treći živi u zoni siromaštva.
U Crnoj Gori je,prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), 31. oktobra 2024. godine bilo 32.713 nezaposlenih osoba. Stopa nezaposlenosti u septembru 2024. godine iznosila je 11,06%. Od 1. januara 2024. godine otvoreno je 21.508 slobodnih radnih mjesta. Nisu sva popunjena. I ovdje kao i u Hrvatskoj mladi i obrazovani traže posao i socijalnu sigurnost u inozemstvu.
Premda službene statistike lakiraju podatke prema optimističkim zaključcima, građani žive sve lošije, sve veće je društveno raslojavanje, a rastu i broj i siromaštvo siromašnih. Brojke rastu samo u suprotnim smjerovima.
Lice siromaštva
Bogati postaju sve bogatiji, siromašni sve siromašniji. Unatoč najnovijim poticajima za rađanje, sve više hara u obje zemlje, bijela kuga.
I da navedemo komentar jednog samohranog oca iz Nikšića:
„Moji sinovi su u različitim smjenama u školi, ali srećom mogu da nose iste patike, pa dijele jedne za školu. Kada se jedan vrati, on da ovom drugom.“
Sigurno se pitate je li to moguće u naše vrijeme? Jest, i te kako.
Siromaštvo je jedan od najhitnijih i najbitnijih izazova našeg vremena. Prema podacima Svjetske banke, 712 milijuna ljudi - gotovo devet posto svjetske populacije - živi u ekstremnom siromaštvu, koje se definira kao preživljavanje s manje od 2,15 dolara dnevno.
Ova je porazna statistika u stvari ono što najviše iritira svakoga tko osjeća imalo empatije. Evropske i svjetske institucije i parlamenti donijeli su niz rezolucija o smanjenju siromaštva, nepismenosti, neinformiranosti, nejednakosti. Valjalo bi ih sprovoditi, a ne čekati da umjesto države te probleme rješavaju crkve.
Pogledajte petkom zagrebačke župe ili prostore pred crkvama. Posebno kod franjevaca, za posnih dana. Izgleda da su oni jedini - izuzmu li se predizborni stranački gulaši - koji brinu o našim gladnim sugrađanima.
Gdje su granice siromaštva
I jedino još o siromaštvu povremeno progovore sindikati na svojim skupovima.
Države dotle beskrupulozno podižu na sve poreze: nekretnine, automobile, štedišama za gotovinu ušparanu desetljećima krvavog rada… Gdje su granice siromaštva u svakoj od ovih država i u cijeloj regiji koju mnogi određuju geografskim imenom Balkan?
Je lidovoljno iskazivati i studirati parametre i fenomene ili ćemo gandijevskom politikom gladovanja tražiti svoja prava? Ili ćemo izaći na ulice i imperativno tražiti pomake u socijalnoj politici? Jer svi mi imamo ustavom zajamčena prava na obrazovanje, zdravlje, osnaživanje ljudskih prava, zaštitu i afirmaciju prava žena, djece i mladih, te pravo na mir, sigurnost i razvoj demokratskih institucija, uključujući ekonomsku stabilizaciju. I naravno, sva prava na zdrav okoliš. To su temelji ljudskog dostojanstva.
Dva praznika, jedna nada
Ovih dana moje dvije zemlje slavile su kao državni praznik dane koji su im bitni u njihovoj državotvornosti. Prvo, 21. maja Crna Gora Dan nezavisnosti. Obilježili smo ga u Novinarskom domu u Zagrebu komornom glazbom koju su izvodili profesori Muzičke akademije na Cetinju.
Dan u kojem pišem ovaj tekst 30. maj, Hrvatska slavi Dan državnosti. Sretna sam što pripadam svojim etnosom i kulturom objema sredinama. Ne bih mijenjala tu plemenitu kovinu, tu slitinu, ni za jednu drugu. Osim okolnosti kojima nisam mogla upravljati, dugo sam i strpljivo njegovala oba aspekta svojeg doprinosa zajedničkoj stvari.
Otklanjajući sumnje ne prestajem, uz mnoge moje zavičajnike, graditi mostovepovjerenja i suradnje među crnogorskim i hrvatskim nasljeđem. I stvarati novo, nasljeđe tolerancije i prožimanja. Želim i Hrvatskoj i Crnoj Gori da dugo slave svoje praznike. Ali i da što prije svim svojim građanima osiguraju dostojanstven i pun život.
Dakle, ne samo kruha i masti ili kruha i igara, nego potpuno ostvarenje univerzalnih i ljudskih ciljeva, ispunjenje svih humanih oblika postojanja!
