Naime, odlukom sudskog vijeća koja je donijeta prekjuče, 26. februara, dokazni postupak je planiran da počne u srijedu, 3. marta, iako je Karadžić zatražiio odlaganje izvođenja dokaza za sredinu juna.
Vijeće sa sudijom Gon Kvonom na čelu, u petak je takođe odlučilo da iznosenju uvodne riječi Karadžića, pored dva člana njegove odbrane, u sudnici može da prisustvuje advokat Ričard Harvi, koga je veće ranije imenovalo za njegovog branioca u pripravnosti, za slučaj da bivši lider opstruiše suđenje.
Uloga Harvija poslije izlaganja odbrane biće tek definisana. Karadžić se saglasio da 1. i 2. marta iznese uvodnu riječ, ali je zatražio da se suđenje dodatno odloži za još tri i po mjeseca - 17. jun, kako bi se pripremio za dokazni postupak. Suđenje Karadžiću počelo je 27. oktobra prošle godine uvodnom riječju tužilaštva, kojoj on nije želio da prisustvuje, ističući da nije spreman za suđenje. Pošto mu je na statusnoj konferenciji par dana kasnije postavljen branilac u pripravnosti, sudsko vijeće je suđenje odložilo do marta, kako bi se advokat Ričard Harvi upoznao sa predmetom. H
arvi će se suđenju, shodno odluci Tribunala pridružiti suđenju ukoliko Karadžić, koji se brani sam, nastavi da opstruiše postupak i odbija da se pojavi na suđenju. Bivši predsjednik RS optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Muslimanima i Hrvatima, kao i za uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95. Preciziranom i skraćenom verzijom optužnice iz oktobra 2009, bivši predsednik RS optužen je, kao i u prethodnoj, po 11 tačaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući dvije za genocid tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Uhapšen je u Beogradu u 21. jula 2008. a devet dana kasnije izručen je Tribunalu. Karadžić je u prvom pojavljivanju pred Tribunalom odbio da se izjasni o krivici po tačkama optužnice, a sudija je, u skladu s pravilima, u spis uveo da se optuženi ne osjeća krivim.
