Tvrde da je takva odluka diskriminatorna, navodeći da je svaki penzioner u skladu sa stručnom kvalifikacijom i radnim stažom odvajao od svoje bruto zarade sredstva u penzioni fond. Time su, kako se navodi u inicijativi, sebi ostvarili pravo na penziju u skladu sa koeficijentima i kriterijumima.
"Odluka Vlade da poveća minimalne penzije tj. penzije onih koji su radili najmanje složene poslove i uz to onih koji imaju svega 15 godina radnog staža ili i jedno i drugo, izjednačava ovu kategoriju penzionera sa onima koji su radili složene poslove i uz to pun radni vijek ili oboje", navodi se u inicijativi.
Ukazuju da takva odluka ne ostavlja mogućnost za obeštećenje ostalih korisnika Fonda PIO, jer eventualno godišnje usklađivanje penzija po pravilu ne može brzo napraviti skok od desetine procenata za koliko su povećane minimalne penzije, već se treba čekati godinama da se dostigne iznos povećanja minimalnih penzija i uz neizbježnu inflaciju.
Tema povećanja minimalnih penzija je u posljednje vrijeme u fokusu javnosti, kako političke tako i opšte. Iz Ure su predložili parlamentu da sve penzije poveća za 153,65 eura, uključujući i srazmjerne. Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić je prošle nedjelje saopštila da će minimalnu penziju od 450 eura primati 40.872 korisnika, te da se neće usklađivati naredne dvije godine.
