Kako su naveli u saopštenju dostavljenom medijima, posebno zabrinjava činjenica da revidirana Strateška procjena uticaja na životnu sredinu na Prostorni plan Crne Gore, kao ni prateća saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, još uvijek nijesu dostupne javnosti, niti su bile sastavni dio dokumentacije koju su razmatrale Vlada i Skupština.
Kako tvrde, prema dostupnim informacijama, , Agencija je saglasnost izdala tek dan uoči sjednice skupštinskog Odbora, uz obrazloženje da dokument „kvalitetan“ i da sadrži „dobre preporuke“ — iako je bilo jasno da te preporuke neće biti uključene u konačnu verziju Plana. Agencija je, dodaju, imala zakonsko pravo da odbije saglasnost ako ključne preporuke nijesu uvažene, ali je odlučila da to ne učini.
“Prema informacijama kojim trenutno raspolažemo možemo da pretpostavimo šta se desilo - umjesto da zaštiti zakonitost i javni interes, Agencija je obustavila postupak i time omogućila Vladi da se pozove na član 102 Zakona o upravnom postupku i, pod izgovorom „javnog interesa“, izdejstvuje saglasnost za dokument čije preporuke nijesu u potpunosti inkorporirane u PPCG. Time je Agencija postala saučesnik u netransparentnom i nezakonitom usvajanju najvažnijeg strateškog dokumenta za prostorno planiranje u državi. Pozivamo Agenciju da objasni kako je tekla procedura, zbog čega su izdali saglasnost dva dana pred konačnu odluku Skupštine Crne Gore kojom se “stavlja pečat” tj zatvara mogućnost daljih izmjena plana, te javno demantuje naše sumnje ukoliko nijesu istinite”, navode iz NVO sektora.
7Podsjećaju ina zabrinutost zbog razlika između nacrta Prostornog plana koji je bio predmet javne rasprave i verzije koju je Vlada usvojila.
“U finalni dokument naknadno su ubačene izmjene koje mijenjaju status brojnih područja — uključujući i ona predložena za zaštitu u okviru Natura 2000 mreže. Prenamjene zaštićenih prostora, poput Buljarice i Ćemovskog polja u građevinske zone, učinjene su bez ikakvog pravnog osnova i bez prethodnog uključivanja javnosti. U Plan je bez rasprave uvršten i megalomanski projekat Velje brdo — urbanistički zahvat za 40.000 stanovnika — suprotno važećim prostornim politikama. Takođe, zabilježene su ozbiljne kontradikcije između tekstualnog i grafičkog dijela dokumenta: ista lokacija se u tekstu planira za urbanizaciju, dok je na karti označena kao zaštićena prirodna površina. Ovakve neusaglašenosti dovode do pravne nesigurnosti, obesmišljavaju svrhu javne rasprave i krše osnovne principe vladavine prava. Sve to dešava se uz prećutnu saglasnost Agencije, koja je odbila da iskoristi svoje zakonske mehanizme i jasno stane u zaštitu prostora Crne Gore”, upozorava civilni sektor.
Podsjećaju i da je Vlada 12. juna usvojila je Prostorni plan, ali da dokument nije bio dostupan javnosti danima nakon usvajanja — što je, tvrde, odmah izazvalo osnovanu sumnju u ispravnost postupka.
“Umjesto da objavi kompletan dokument sa pratećim prilozima, Zakonodavnom odboru je dostavljen samo tekstualni dio, bez odluke o usvajanju koja je njegov obavezan dio. Odbor je dao pozitivno mišljenje u roku od deset minuta koliko je trajala sjednica, što dovoljno govori o ozbiljnosti s kojom je tretiran najvažniji strateški dokument. Proces je nastavljen upućivanjem dokumenta Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, gdje je juče iznesen niz kontradiktornih informacija. Sama sjednica Odbora, prvobitno zakazana za 26. jun, naprasno je pomjerena za 24, kako bi već 25. juna dokument bio na dnevnom redu Skupštine. Ako vam ovaj scenario zvuči poznato, to je ona „brzina“ o kojoj nam je govorio premijer — brzina koja gazi zakone Crne Gore i za koju ćemo uskoro platiti visoku cijenu”, navode oni.
Prema njihovim riječima, transparentnost i uključivanje javnosti u ovom procesu praktično ne postoje.
“Predsjednik Odbora, Dejan Đurović, otvoreno je negirao potrebu za učešćem civilnog sektora, tvrdeći da „strukovne organizacije nemaju više šta da kažu“. Ovakav stav je pokazatelj sistematskog gušenja dijaloga i marginalizacije stručnih i građanskih glasova. Javnost nije imala mogućnost da se upozna sa finalnim dokumentom, a institucionalni mehanizmi kontrole su pretvoreni u puku formalnost. Danas, poslanici odlučuju o dokumentu koji ne sadrži ključne preporuke iz procjene uticaja na životnu sredinu, koji mijenja status zaštićenih područja bez osnova, i koji stvara pravnu nesigurnost i produbljuje institucionalni haos. Pitanje je: kako će se u budućnosti planirati prostor u Crnoj Gori, kada jedan te isti dokument istovremeno predlaže zaštićena područja, urbanizovane zone i energetske projekte — bez kriterijuma, bez argumentacije, i bez učešća građana?”, pitaju se potpisnice saopštenja - Centar za zaštitu i proučavanje ptica, KANA/ko ako ne arhitekt, Centar za istraživačko novinarstvo, Crnogorsko društvo ekologa Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. -MSJA, Green Home i CEE Bankwatch Network.
Ističu da ovakva praksa mora prestati.
“Zahtijevamo da Agencija za zaštitu životne sredine preuzme odgovornost za svoj propust i javno objasni zašto nije iskoristila zakonska ovlašćenja da spriječi usvajanje dokumenta koji dugoročno ugrožava prirodna bogatstva i šanse za održivo i pravedno buduće planiranje prostora Crne Gore”, zaključuje se u sdaopštenju civilnog sektora.
