On je to kazao gostujući na HRT a nakon izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i ministra odbrane Drahana Krapovića o pitanju vojne imovine.
Grlić Radman je pojasnio da je pitanje vojne imovine i sukcesije poznato već godinama i definisano Sporazumom o pitanjima sukcesije.
"Govorio sam o vojnoj imovini o kojoj se govori već godina. Ali zapravo sam ilustrovao činjenicu o postojanju te imovine, koju su stručnjaci procijenili. Postoji dokumentacija, interaktivne mape. Ali nisam govorio o toj temi na način da je to negdje bilo na stolu ili traženo. To je definisano ugovorom o sukcesiji iz 2001. godine, koji je stupio na snagu 2004. godine. Ali govorio sam samo u odnosu na simboličan primjer broda Jadran koji je samo jedan mali primjer imovine", istakao je hrvatski ministar, a prenosi ETV.
Prema njegovim riječima, potrebno je razlikovati pitanje vojne sukcesije, odnosno vojne imovine definisane sporazumom, od pitanja sukcesije vojne imovine koja služi u civilne svrhe.
17"Mislim da je to bio i nesporazum, odnosno očigledno se pogrešno prati među crnogorskim političarima. Trebalo bi zaviriti u arhive. Nismo mi opterećivali nekim novim temama, to su teme koje su poznate. Zadnji smo susret sa crnogorskom delegacijom imali 2018. godine gdje se isto tako govorilo i o sukcesiji vojne imovine", dodao je on.
Podsjetio je da će Hrvatska i Crna Gora uskoro imati zajedničku komisiju posvećenu školskom brodu „Jadran“ i pitanju sukcesije vojne imovine.
"Tu bi se prije trebalo postaviti pitanje gdje su završila sva ta plovila, gdje je potrošen sav novac.. Ta plovila su završila u Crnoj Gori ona su prodana, bačena u staro željezo ili nekome poklonjena. Imamo i o tome informacije i saznanja. Ali ovdje prije svega govorimo o vrjednosnim pitanjima koja se moraju riješiti", naglasio je Grlić Radman u izjavi za HRT.
Grlić Radman je odbacio tvrdnje da je riječ o klasičnim bilateralnim pitanjima kojima Hrvatska pokušava da blokira evropski put Crne Gore.
"Nijesu stroga bilateralna pitanja, kako se želi u javnosti lansirati i stvoriti da nešto Hrvatska blokira. Pitanje je valdavine prava, to su evropske vrijednosti. Pitanje je vraćanja imovine otete Hrvatima u Crnoj Gori, tivatskim porodicama iz Hrvatske, pitanje odštete logorašima, nestalih osoba za vrijeme Domovisnkog rata...", kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova.
Smatra da crnogorski političari se, prije iznošenja procjena i ocjena, moraju najprije najprije informisati o svemu i zaviriti u arhive.
"O ovim temama se govorilo puno ranije, pa tek onda izaći sa procjenama i ocjenama. Hrvatska ne blokira, mi smo do sada dali saglasnost za 18 poglavlja, ali na ovaj način ignorisati Hrvatsku - ne može se ostvariti neko zadovoljstvo Hrvatske i podsticaj da budemo snažano za zatvaranje svih tih poglavlja...", istakao je Grlić Radman.
Smatra da ako Crna Gora ispunjava poglavlja kako treba, onda treba da ispuni i ovo pitanje dobrosusjedskih odnosa.
"To je načelo EU i tu moraju pokazati neki napredak. Mi ovih 20 godina crnogorske nezavisnosti, i 34 godine koliko je bila u sastavu SRJ i Srbija i Crna Gora, nismo vidjeli nikakav pomak. Hrvatska je kroz sve ovo vrijeme pokazala veliku spremnost na pomoći Crne Gore kada je bilo u pitanju priznanje nezavisnosti, podrška članstvu u NATO. Našim znanjem i ekspertizom dali smo hiljade stranica pravne tekovine i Crnoj Gori i Srbiji", istakao je on.
Na mjesečnoj bazi, prema riječima Grlića Radmana, u Hrvatskoj imaju iz Crne Gore delegacije koje traže stručnu pomoć za neka pitanja.
"Nas niko nije zavadio, već odavno smo u fazi odličnih odnosa, ali se neke stvari moraju riješiti prema Hrvatskoj", poručio je Grlić Radman.
