Novi zakon kojim se predviđa povećanje poreza za građane koji školuju svoju djecu u privatnim školama i vlasnike luksuznih automobila, jahti i kuća s bazenima, bit će predstavljen parlamentu 23. marta i stupiti na snagu čim bude usvojen. Prema novom zakonu grčka vlada će takođe tražiti od moćne i imućne Grčke pravoslavne crkve, čiji su sveštenici članovi uprave najveće banke u zemlji, da daju svoj doprinos s obzirom na žrtve koje podnosi prosječan radnik.
Grčka crkva, kao jedan od najvećih vlasnika najvrednijih nekretnina u zemlji, do sada je uglavnom bila oslobođena plaćanja poreza, premda država snosi troškove plaća sveštenika. Novi zakon za crkvu predviđa plaćanje poreza po stopi od 20 posto na imovinu koja je u njezinu vlasništvu.
Grčka je upozorila u četvrtak da će biti prisiljena zatražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ako se Evropska unija ne uspije dogovoriti o planu spašavanja koji bi pomogao da se smanje visoke kamatne stope koje je Grčka prisiljena nuditi prilikom zaduživanja na financijskim tržištima.
Atina zahtijeva od EU-a da ponudi čvrsto obećanje financijske pomoći na samitu EU-a koji će održati od 25. do 26. marta u Briseluu. Grčki zvaničnici ipak su odbacili izvještaj da će se obratiti za pomoć MMF-u već početkom aprila ako se ne postigne dogovor o planu eurozone za spašavanje Grčke, ističući pritom kako su sve opcije zasad otvorene. Atina je prisiljena plaćati visoku cijenu kod prodaje obveznica zato što ulagači strahuju da bi golemi proračunski manjak mogao zemlju dovesti u situaciju da više ne može vraćati dugove. Vlada mora ove godine prikupiti približno 54 milijarde eura, od čega 20 milijardi već u aprilu i maju. Grčki premijer Georgios Papandreou zahtijeva da se omogući Grčkoj da se zadužuje po istim kamatnim stopama kao i ostale zemlje eurozone.
