Glasanje se u Evropi tumači kao vrsta referenduma za ili protiv eura.Posljedice tih izbora mogu destabilizovati eurozonu što bi bio težak udarac za samit G20 koji će u ponedjeljak i utorak u Los Kabosu, u Meksiku, okupiti bogate zemlje i privrede u usponu.
Posle prevremenih izbora 6. maja ni jedna stranka nije dobila dovoljno poslaničkih mjesta za samostalnu vlast, formiranje koalicije nije uspjelo, i desnica i ljevica su u tijesnoj trci za to ko će preuzeti uzde zemlje usred duboke recesije i socijalne krize, koja postaje "evropski bolesnik".
Ankete daju neznatnu prednost Andonisu Samarasu, vođi konzervativne Nove demokratije, pred Aleksisom Ciprasom, predsjednikom ljevičarske koalicije Siriza.
Samaras se predstavlja kao garant ostanka Grčke u eurozoni, ali uporedo i kao voljan da ponovo pregovara o "Memorandumu" - planu mjera štednje po dogovoru sa međunarodnim kreditorima, u zamjenu za njihovu finansijsku pomoć.
Njegov rival sa ljevice, mnogo harizmatičniji Cipras, koji zastrašuje finansijsko tržište, tvrdi da se mora završiti sa "Memorandumom" koji su potpisale dvije tradicionalne partije, podvrgavši Grčku "diktatu povjerilaca".
On je, ako preuzme vlast, dao deset dana da se sprovedu "pravi i održivi" pregovori sa EU, i završe prije samita EU 28. i 29. juna u Briselu.
Te dvije godine odlaganja bi značile masivnu posrednu pomoć od 347 milijardi eura, uz 110 do 130 milijardi kredita već odobrenih do 2015. godine, i uz već obavljeno otpisivanje 107 milijardi duga Grčke, što je sve zajedno ravno njenom jednom i po bruto domaćem proizvodu.
Izbori od 6. maja poslije kojih nije bilo izrazite većine, niti koalicione vlade, potopili su Grčku u političku maglu, izazivajući frustraciju u Evropi i "privremeno" obustavljanje isplate tranše od 2,6 milijardi eura pomoći.
(foto: b92)
