“Prema zvaničnim podacima, procijenjena šteta od šumskih požara za period od 2012-2018. godine,kada smo imali 532 šumska požara sa opožarenom površinom šuma od 36.628,18ha, iznosila je 6.492,496 eura. Radi se o značajnom iznosu koji je mogao biti uložen u kreiranje ozbiljnog sistema zaštite”, pojasnili su iz NVO.
Iz Green Home sugerišu da praksa podmetanja požara u Crnoj Gori mora biti promijenjena.
“Kako je jedan od najčešćih uzroka nastanka požara ljudski faktor, a svjedoci smo da su požari prethodnih dana nastali zbog čišćenja livada i drugih površina paljenjem, ova praksa u našoj zemlji mora biti promijenjena. Podmetanje požara je krivično djelo, a pojedinci koji nemarom ili namjerom izazivaju požar moraju biti sankcionisani”, apeluju iz te organizacije.
Dodatno, napominju oni, materijalno-tehnička sredstva i oprema moraju biti dostupni i mora se “konstanto raditi na njihovom obnavljanju i unaprijeđenju”.
“Podsjetićemo, prema izvještaju Državne revizorske institucije iz 2019. godine, svake godine krećemo gotovo iz početka. Utvrđeno je da u sistemu organizacije za zaštitu šuma od požara nema odgovarajućeg informacionog servisa i baze podataka, nije izvršeno mapiranje opasnosti i zoniranje, nema adekvatnog nadzora nad izvršavanjem zadataka. Nedostaci u koordinaciji, neadekvatna i nedovoljna oprema i posebno nedovoljno poznavanje i procjena vjerovatnoće i posljedica potencijalne opasnosti ograničavaju kapacitet protivpožarnog sistema. Od tada do danas, nije ništa urađeno da se stanje unaprijedi”, dodaju iz NVO Green home.
Napominju, šumski požari ostavljaju pustoš, uništavaju biljni i životinjski svijet, imaju negativne posljedice na životnu sredinu područja koje su zahvatili, ali isto tako nanose velike, materijalne, kulturne, ekološke i ekonomske štete. Dodatno, procjenjuje se da su upravo šumski požari u Mediteranu generisali oko 30 odsto gasova staklene baste, što je dodatan negativni efekat pažara
