Prema njegovim riječima, traga se za „dobitnim“ rješenjem ali je neprihvatljiv bilo kakav dogovor koji bi uključivao riječ „zajam“.
„Nikad nećemo priznati da su te skulpture u legalnom vlasništvu Britanskog muzeja“, rekao je Micotakis u intervjuu agenciji AP, ali i dodao da se „mora biti konstruktivan i inovativan ako se želi doći do rješenja“.
Grčka vlada pregovara o skulpturama koje su dio zbirki Britanskog muzeja. U februaru je uprava muzeja je saopštila da su razgovori bili „konstuktivni“ i da Velika Britanija i Grčka rade na sporazumu prema kojem bi skulpture bile izložene i u Londonu i u Atini.
Grčki premijer nije želio da javno komentariše razgovore koji su vođeni, ali je na pitanje da li bi Grčka mogla da razmotri da se skulpture vrate kao pozajmica, kategorično odbacio takvu mogućnost dodavši da vlada neće mijenjati svoju poziciju o vlasništvu skulptura.
Grčka traži povratak skulptura iz hrama Partenon od 1983. godine, kada je kampanju otpočela glumica, zatim ministarka kulture Melina Merkuri.
Partenon, hram zaštitnice grada Atine, na Akroplju, izgrađen je izmedju 447. i 432. godine prije nove ere. Friz i druge skulpture ostali su uglavnom netaknuti sve dok hram, koji je turski garnizon koristio kao skladište baruta, nije dignut u vazduh tokom mletačke opsade 1687. godine.
Britanski diplomata, lord Elgin je 1803. godine je, uz dozvolu Osmanskog carstva, pod čijom je vlašću tada bila teritorija Grčke, djelove friza s Partenona odnio u London i prodao Britanskom muzeju, gdje se nalaze od 1816. godine.
