Tako je odlučio žiri koji su činile tri istoričarke umjetnosti: selektorka Anastazija Miranović, zatim Ljiljana Zeković i Maja Ćetković.
Pojedinačne nagrade Salona 13. novembar pripale su Aldemaru Ibrahimoviću za sliku „Urbani pejzaž“, Milena Jovićević za skulpturu-objekat „Man Games“, i Nataši Đurović za crtež, rad „Trajanje-nestajanje“ nastao u kombinovanoj tehnici.
- Za dosadašnja 34 izdanja, naš likovni salon postao je prepoznatljiv i upečatljiv događaj u okvirima crnogorske kulture, ali i momenat koji, iz godine u godinu, samo potvrđuje da Cetinje jeste istinski centar umjetnosti. Kult i značaj Crnogorskog likovnog salona 13. novembar uspješno su gradile čitave generacije, čiji je rad trajao decenijama. Iz tog razloga, posebno želim naglasiti značaj ovogodišnjeg Salona na kojem izlaže 25 crnogorskih stvaralaca. To ne samo da govori o renomeu koji ovoj manifestaciji pripada među umjetničkim krugovima, već i uvjerava kako naš likovni salon ima svijetlu budućnost – istakao je Aleksandar Bogdanović, gradonačelnik Prijestonice, na otvaranju 34. Salona.
- Pažljivim i promišljenim odabirom radova i autora, postavljeni su okviri jednog ličnog, profesionalnog i nadasve kvalitetnog i sadržajnog presjeka aktuelnih kretanja na savremenoj crnogorskoj likovnoj sceni. Selektovani su referentni autori i recentna djela, koja odražavaju svu ljepotu različitih umjetničkih poetika, pokazuju moć stvaralačke energije i inovativan pristup u kreiranju umjetničkih djela. U tom kontekstu, ovogodišnja postavka potvrđuje i podsjeća na univerzalne vrijednosti, koje u ovoj oblasti kulture baštini Crna Gora, ali je, istovremeno, i jedinstvena prilika da se upoznamo sa novim tokovima u crnogorskoj umjetnosti – kazala je Dragica Milić, pomoćnica ministra kulture za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, obraćajući se prisutnima.Ona je podsjetila da je, uz Prijestonicu Cetinje, Ministarstvo već tri godine suorganizator i domaćin Salona i izrazila uvjerenje da će ubuduće „ovakvim projektima i zajedničkim snagama, na najljepši način obezbjeđivati reprezentativnu promociju onoga što čini i oblikuje ne samo kulturnu jedinstvenost Prijestonice, već i njen kreativni doprinos uspostavljanju temeljnih vrijednosti crnogorske kulture i crnogorskog kulturnog identiteta“.
