Nakon što je danas poništena zabrana predsjendika SAD-a, Donalda Trampa, građani Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije našli su se na spisku državljana koji mogu da apliciraju za useljeničke vize u SAD.
Zabranu izdavanja imigrantskih viza za državljane 75 zemalja, koju je uvela administracija Donalda Trampa, savezni sudija je u petak poništio, ocijenivši da je ona „suprotna zakonu“ i da prevazilazi zakonska ovlašćenja državnog sekretara Marka Rubija.
Stejt department je u januaru obustavio izdavanje imigrantskih viza za zemlje u kojima živi gotovo 40 odsto svjetske populacije – uključujući Brazil, Kolumbiju, Egipat, Haiti, Somaliju i Rusiju – uz obrazloženje da će time spriječiti ulazak ljudi koji bi „koristili socijalnu pomoć i javne beneficije“, piše CNN.
Sudija Džanet Vargas iz Saveznog okružnog suda na Menhetnu osporila je obrazloženje Stejt departmenta za ovu mjeru i poništila svako odbijanje zahteva za vizu koje je bilo zasnovano isključivo na tom obrazloženju – što predstavlja još jedan neuspjeh administracije Donalda Trampa u obračunu s imigracijom.
Prema zakonu, imigrantu može biti odbijen ulazak kao osobi za koju se proceni da bi mogla postati „teret za javne fondove“ (odnosno osoba za koju se očekuje da će zavisiti od državne pomoći) tek nakon što konzularni službenik uzme u obzir njegove ili njene finansijske prilike, godine, zdravstveno stanje, vještine i porodične okolnosti.
Sudija Vargas utvrdila je da je američkim službenicima u praksi bilo naloženo da odbijaju zahtjeve za vize podnosilaca, čak i onih koji su mogli sami da se izdržavaju, isključivo na osnovu zemlje iz koje dolaze.
Zabrana izdavanja viza obustavila je izdavanje viza za stalni boravak osobama koje su odlazile u SAD radi spajanja sa članovima porodice ili zaposlenja, ali se nije odnosila na neimigrantske vize, poput turističkih ili studentskih. Depeša koju je Rubio poslao svim diplomatskim i konzularnim predstavništvima, a koja je uvrštena u sudski spis, nalagala je službenicima da odbiju podnosioce zahtjeva čak i kada neko „dostavi dodatne dokaze koji pokazuju da je prevazišao osnov za odbijanje zbog mogućnosti da postane teret za javne fondove“.
Većina od 75 zemalja obuhvaćenih mjerom nalazi se van Evrope i obuhvata države na Karibima, u podsaharskoj Africi, na Balkanu, Bliskom istoku, u Centralnoj Aziji i jugoistočnoj Aziji, a među njima je i nekoliko američkih partnera, uključujući Jordan, Egipat i Gruziju.
Među njima su bili i Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo. Administracija je ipak ostvarila uspjeh u jednoj užoj tački, pošto se sudija složila da ova politika nije vrsta formalnog pravila koje mora biti otvoreno za javne komentare prije nego što počne da se primjenjuje.
Među tužiocima je bilo šest američkih državljana koji su podnijeli porodične peticije i tvrdili da je zabrana spriječila njihove rođake u Gani, Jamajci, Gvatemali i Etiopiji da dobiju vize. U postupku je učestvovalo i pet Kolumbijaca koji su aplicirali za radne vize, od kojih je jedan dobio odbijenicu u kojoj se poziva na ovu politiku.
