Građanski pokret za Herceg Novi “Idemooo!” smatra da odnosi Crne Gore i Republike Hrvatske moraju počivati na dobrosusjedstvu, međusobnom poštovanju i evropskim principima, ali i na ravnopravnom tretmanu svih otvorenih pitanja.
"Posljednje izjave hrvatskih zvaničnika, među kojima premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, kojima se pojedina bilateralna pitanja povezuju sa završetkom evropskih pregovora Crne Gore, zahtijevaju ozbiljan i argumentovan odgovor crnogorske države", poručili su iz ovog Građanskog pokreta.
Kako su naglasili, posebno se to odnosi na školski brod „Jadran“.
"„Jadran“ nije brod koji je Hrvatska predala Crnoj Gori. „Jadran“ je 15. oktobra 1990. iz tadašnje jugoslovenske ratne luke Lora upućen u vojni Arsenal u Tivtu na veliki remont. U tom trenutku nije bio vlasništvo Republike Hrvatske niti Crne Gore, već vojna imovina SFRJ, odnosno Jugoslovenske ratne mornarice. Činjenica da je Split bio njegova matična luka predstavlja relevantan hrvatski argument u sukcesijskom postupku, ali sama po sebi nije dokaz hrvatskog vlasništva", navode iz GP.
Zato, iz GP "Idemooo!", smatraju pogrešnim da hrvatski zvaničnici unaprijed govore o „povratu Jadrana“, jer se vratiti može ono za šta je prethodno nesporno utvrđeno da je nekome pripadalo. Ako se otvara pitanje sukcesije „Jadrana“, onda treba, dodaju oni, napraviti cjelovit bilans vojne imovine JRM: brodova, naoružanja, opreme i drugih vojnih sredstava koja su nakon raspada SFRJ ostala ili završila kod pojedinih država sukcesora. Tek nakon takvog obračuna može se ozbiljno govoriti o konačnom statusu „Jadrana“. Ukoliko dogovor nije moguć, spor treba povjeriti međunarodnoj arbitraži. U tom smislu podržavamo i nedavni stav predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, koji je potpisao peticiju da „Jadran“ ostane u Crnoj Gori. Međutim, peticiju i politički stav države potrebno je potkrijepiti ozbiljnim pravnim i sukcesijskim dosijeom.
"Pitanje konačnog razgraničenja kod Prevlake takođe ne smije ostati trajni izvor političkog pritiska. Postojeći privremeni režim pokazao je da dvije države mogu funkcionisati bez incidenata, ali konačno rješenje mora garantovati Crnoj Gori nesmetan i bezbjedan pristup Boki Kotorskoj. Ako dvije države ne mogu postići bilateralni sporazum, smatramo da pitanje treba uputiti nadležnom međunarodnom sudu ili arbitraži, uz prethodnu obavezu obje strane da prihvate odluku. Morinj mora biti priznat – ali Lora ne smije biti zaboravljena", navode oni.
Kako su kazali, oni nemaju potrebu da umanjuje ono što se dogodilo u Morinju.
"Crnogorsko pravosuđe procesuiralo je zlostavljanje hrvatskih zarobljenika, četvorica optuženih pravosnažno su osuđena, a Crna Gora je bivšim zatočenicima isplatila oko 1,43 miliona eura odštete. To je odgovoran odnos države prema zločinu počinjenom na njenoj teritoriji. Međutim, upravo zbog toga Crna Gora ima pravo i obavezu da od Hrvatske zahtijeva jednak odnos prema crnogorskim žrtvama ratnih zločina u vojnom zatvoru Lora u Splitu. Za zločine u Lori postoje presude hrvatskih sudova, ali su postupci trajali godinama i decenijama, uz ozbiljne probleme tokom procesuiranja. Među zatvorenicima i stradalima bili su i ljudi iz Crne Gore, a dio pitanja vezanih za njihove sudbine i odgovornost počinilaca ostao je otvoren", navode.
Iz GP "Idemooo!" posebno traže odgovor na pitanje da li je Republika Hrvatska obeštetila crnogorske žrtve Lore i njihove porodice, u kojem iznosu i po kom osnovu? Jednostavno, kako kažu, tog podatka nema.
"Ako Hrvatska legitimno zahtijeva pravdu, obeštećenje i kulturu sjećanja za hrvatske žrtve Morinja, onda Crna Gora mora zahtijevati potpuno isti standard za svoje građane stradale u Lori. To nije relativizacija bilo čijeg zločina. To je jednakost žrtava pred pravom. Evropska unija ne smije biti sredstvo bilateralnog pritiska Crna Gora treba da ispuni svaki kriterijum koji od nje zahtijeva članstvo u Evropskoj uniji – vladavinu prava, nezavisnost institucija, borbu protiv korupcije i sve druge preuzete obaveze. Ali neriješena bilateralna pitanja ne bi smjela biti pretvorena u mehanizam kojim država koja je već članica EU unaprijed nameće svoje viđenje vlasničkog ili graničnog spora državi kandidatu", navode oni.
Kako su kazali, zato očekuju i odlučniji stav Vlade premijera Milojka Spajića.
"Ako Zagreb otvara Morinj, Podgorica mora otvoriti Loru. Ako Zagreb otvara „Jadran“, Podgorica mora zahtijevati cjelovitu sukcesiju vojne imovine SFRJ. Ako postoji spor oko razgraničenja, treba ponuditi međunarodno pravno rješenje", dodali su.
Kako su istakli, Crnoj Gori nije potreban sukob sa Hrvatskom. Naprotiv, potrebni su joj dobri odnosi sa susjednom državom i članicom Evropske unije. Ali, kako smatraju, dobrosusjedstvo ne znači jednostrano popuštanje, kao što evropski put ne znači odricanje od legitimnih državnih interesa.
"Naš prijedlog je zato jednostavan: ono što je nesporno – izvršiti; ono što je sporno – pregovarati; a ono o čemu dogovor nije moguć – povjeriti međunarodnom pravu. Isti aršin za Hrvatsku i Crnu Goru. Isti aršin za Morinj i Loru. I pravo, a ne politička snaga, kao posljednja riječ", zaključili su iz GP "Idemooo!".
