Među članicama Evropske unije Grčka je u najtežoj situaciji, ali sve su očigledniji problemi Portugala. U pokušaju da se nekako suoči sa teškom konomskom situacijom, Vlada Portugala pripremila je mjere štednje koje bi trebalo da usvoji parlament u Lisabonu koji ove sedmice glasa o budžetu za ovu godinu.
Kad je od vina muka: Težina ekonomske situacije u Portugalu vjerovatno se najbolje osjeća i vidi u gradu Portu, u svijetu čuvenom po istoimenom dezertnom vinu. Iz pogona za proizvodnju tog pića u gradu Portu, godišnje izađe dva miliona litara porta.
Vlasnik je Pol Semington čija se porodica već četrnaest generacija bavi proizvodnjom ovog pića tamno crvene boje. Semington ne krije da je danas jedino porto tamno crven, a sve drugo je, kako kaže, daleko od ružičastog.
- Prilično je teško, posebno zato što je euro jak u odnosu na druge valute, a mi veliki dio porta koji proizvedemo prodajemo izvan eurozone. Ono što prodajemo u Francuskoj ili Holandiji je u redu, jer su to zemlje koje takođe koriste euro. Ali, u Britaniji je, na primjer, funta pala u odnosu na euro i naša vina su odjednom 20 odsto skuplja nego što su bila. I to ima ozbiljne posljedice, kaže Semington.
U mračnom podrumu gostu s puno ponosa pokazuju flaše starog arhivskog porta. Neke od njih napunjene su sredinom XIX veka, neke u prvoj polovini XX. Za razliku od vremena kada su te prašnjave flaše napunjene, Portugal je danas članica monetarne unije.
A to, kaže Pol Semington, nažalost, znači da su i privrednicima i vladi u priličnoj meri vezane ruke:"Sada više nije moguće malo smanjiti vrijednost naše valute i time povećati konkurentnost onoga što proizvodimo. I šta je rezultat toga? Nezapošljenost i teškoće".
Mnogi bez posla i nade: Nije problem nezapošljenosti prisutan samo na sjeveru Portugala gdje se tradicionalno nalazi veliki dio industrije.
Pedro Aleina nema stalan posao i redovno posjećuje biro rada u Portu. Završio je Geografski fakultet i radio je za firmu koja je proizvodila elektronske mape.
- Prošle godine nam je šef rekao da ćemo zbog velike svjetske ekonomske krize morati da radimo više za iste pare. A onda nam je, šest mjeseci kasnije, rečeno da se firma zatvara i da se proizvodnja seli u Rumuniju. Taj posao sam našao prije nekoliko godina kada se firma preselila iz Belgije u Portugal. Ovdje je tada radna snaga bila jeftinija, ali to više nije slučaj. Od kada smo usvojili euro cijene su porasle i troškovi života su se udvostručili, kaže Aleina.
Stezanje kaiša: Zbog globalne krize dramatično su porasli i dugovi portugalske Vlade. Manjak u državnom budžetu za prošlu godinu iznosi 9.3 odsto bruto nacionalnog dohotka. Vlada je bila primorana da usvoji mjere štednje, čiji je cilj da se deficit smanji na ispod 3 odsto u naredne tri godine.
Plate u javnom sektoru će biti zamrznute, u državnoj administraciji će se popunjavati tek polovina radnih mjesta upražnjenih zbog odlazaka u penziju, dok će građani koji zarađuju više od 150 hiljada eura plaćati veći porez; država će im naime uzimati maltene polovinu onoga što zarade.
I tu nastojanjima da se uštedi nije kraj jer se žrtvuju i veliki infrastrukturni projekati, tačnije planirane brze pruge izmedju Lisabona i Porta te Lisabona i Madrida.
Ulaganja u brze pruge moraće da sačekaju neka bolja vremena ali privrednici brinu kako će se vladine mjere za popunjavanje budžeta odraziti na privredni opravak. Tačnije, strahuju da će povećanje poreza otežati izlazak iz krize.
Voljeli bi da se osiguramo da mjere ne pogode mala i srednja preduzeća. Smatramo da je vlada pritisnula pogrešno dugme, kaže predsjednik privredne komore u Portu, Morera. On se žali i da imidž Portugala - kao jedne od zemalja Evropske unije koje su zbog krize upale u velike dugove - negativno utiče na poslovanje. Kaže da partneri iz Njemačke na Portugalce odjednom gledaju sumnjičavo i pitaju se da li će se Lisabon uskoro naći u istoj situaciji u kojoj je danas Atina.
O tome danas razmišljaju mnogi u Portugalu.
(BBC)
