Višemjesečna loše osmišljena kampanja - u kojoj Srbija traži i dalje pregovore o statusu Kosova, ne priznaje realnost da je Kosovo država i "prijeti" međunarodnim pravom i borbom protiv secesije - prekinuta je usvajanjem zajedničke rezolucije Evropske unije i Srbije. U toj rezoluciji Srbija ne samo da pristaje na dijalog sa Prištinom uz pomoć EU već je i priznala sadržaj mišljenja Međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova.
Tako je Srbija pogazila svoju tromjesečnu diplomatsku ofanzivu u nastojanju da Ujedinjene nacije osude nezavisnost Kosova.
Odjeci stare politike uslovljavanja: Poslednji trzaj nepromišljenje politike prema Kosovu desio se na zasijedanju Generalne skupštine UN kada je sjednica kasnila dva i po sata, jer je Srbija tražila odgovor na istorijsku enigmu: ko je pozvao delegaciju kosovskih Albanaca koju je predvodio premijer Hašim Tači? Kada je Beograd dobio izričit odgovor da su to uradile četiri vodeće zemlje - SAD, Francuska, Velika Britanija i Njemačka – srpska diplomatija odmah je zaćutala.
Pored svega toga i dalje ostaje nejasno: šta je Srbija htjela sa rezolucijom koju je sama napisala - da li je ona bila odsustvo političke procjene ili mamac za trgovinu sa Evropskom unijom?
Prekretnica prema EU: Da Srbija nije u poziciji da trguje ocijenio je politički analitičar i nekadašnji ambasador Srbije u Njemačkoj Ognjen Pribićević istakavši da je rezolucija prekretnica u politici prema Evropskoj uniji, a ne prema Kosovu.
- Što se tiče Kosova, prekretnice su se desile tokom Miloševićevog vremena kada je u Srbiji izgubljeno - sve što se moglo izgubiti. Što se samog Kosova tiče, Milošević i njegova politika je bila samo kraj nečega što se već dešavalo šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina. U tom smislu, rezolucija ne predstavlja nikakvu prekretnicu prema Kosovu nego prekretnicu prema EU i predstavlja jasnu potvrdu da se Srbija nalazi na putu ka EU, dobijanju kandidature i kasnije i članstva. Naime, ovim Vlada samo potvrđuje da posljednji predsjednički i parlamentarni izbori ispunjavaju glavno obećanje prema biračima o putu ka Evropi, kaže Pribićević za Portal Analitika.Pribićević smatra da neće biti direkntih benefita za Beograd, u smislu da će zbog pristanka na promjenu teksta rezolucije sada Beograd dobiti „kompezaciju“ u smislu ubrzanog pristupa EU.
- Koliko će put prema EU biti brz? Ja uopšte stvari tako ne bih gledao. Teško je očekivati neku trgovinu u smislu ubrzanog pristupa s obzirom na probleme koje ima EU, proširenja i krize. Sada nije realno govoriti da li će se brže ili sporije ići ka EU. Ključna stvar je da ovim Srbija jasno potvrđuje da prihvata evropski sistem vrijednosti u smislu dogovaranja i pregovaranja i svega onoga što čini danas EU. Ali, to nijesu stvari gdje bi neko rekao - a šta ćete vi dobiti za šest mjeseci. Mislim da je to pojednostavljeno gledanje, zaključio je Pribićević.
Tajna evropska diplomatija: Iako se u javnosti dosta spekulisalo o tome da će Srbija - zauzvrat prihvatanja rezolucije - dobiti ubrzano pridruživanje ka EU, niko od evropskih zvaničnika to nije povrdio, ali svi očekuju pokretanje dijaloga između Beograda i Prištine, a nezvanično se spekuliše da bi razgovori mogli početi do kraja godine.
Na direktno pitanje šta Srbija može očekivati kao nagradu ministarka spoljnih poslova EU Ketrin Ešton je odgovorila: "Nemam ništa na stolu", i objasnila da se ne radi o poklonu nego da treba iskoristiti priliku koja se pruža, da očekuje od svih strana da budu konstruktivni i gledaju naprijed.Njemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele, koji je prvi pritiskao Srbiju da prihvati rezoluciju, sada kaže da je rezolucija uspjeh zajedničke evropske spoljne politike i da je otvoren put za direktne pregovore između Srbije i Kosova, ali i da rezolucija znači jasan signal koji pokazuje da Srbija svoju budućnost vidi u EU. On je naveo i da je usvajanje rezolucije "dobra osnova za konsultacije o prosleđivanju zahtjeva za kandidaturu Srbije Evropskoj komisiji".
Ipak, da konkretnih obećanja iz EU nema potvrdio je i politički direktor Ministarstva spoljnih poslova Borislav Stefanović, ali je naglasio da pregovori sa Kosovom počinju kada se riješe proceduralna pitanja.
O čemu bi se moglo pregovarati - za sada se zvanično ne zna ali se pretpostavlja da bi se pošlo od lakših životnih pitanja te da bi se na kraju pregovaralo o posebnom statusu za Sjever Kosova gdje žive Srbi.
Reakcije u Srbiji: Ili saradnja ili konforntacija - poruke su koje je Srbija dobila od EU, ali što će se desiti na unutrašnjo- političkom planu odnosno kakve su posljedice prihvatanja rezolucije.
Iako je poznato da je predsjednik Srbije Boris Tadić prije definitivnog prihvatanja rezolucije došao u Beograd da sve briselske uslove podijeli sa koalicionim partnerima i od njih dobije zeleno svjetlo za prihvatanje nove rezolucije - opozicija sada traži smjenu ministra spoljnih poslova (Liberalno demokratska partija) i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora (Srpska napredna stranka).
Predsjednik LDP-a Čedomir Jovanović smatra da Srbija sada mora iskoristiti pregovore sa EU na konkretan način, da promijeni spoljnu politiku jer su Srbiji potrebni predstavnici koje će svijet uvažavati. "Nije normalno da predsjednik zemlje vodi spoljnu politiku", rekao je Jovanović i naveo da bi smjena Jeremića bila opomena za Tadića.Lider SNS-a Tomilsav Nikolić traži izbore iz moralnih razloga jer je, kako kaže Nikolić, Tadić "sve to i zakuvao". Takođe, Nikolić traži odgovore - o čemu će se pregovarati sa kosovskim Albancima?
Prihvatanje realnosti: Špekulacije o smjeni Jeremića demantovalo je predsjedništvo Srbije, a da vladajuća koalicija ne razmišlja o smjeni ministra Jeremića potvrdio je prvi potpredsjednik Vlade Ivica Dačić. On je rekao da Jeremićeva smjena "nije tema o kojoj se raspravlja u vladajućoj koaliciji", ali da je sve stvar Demokartske sranke iz koje dolazi ministar, kao i da "međunarodna politika nije spisak lijepih želja nego prihvatanje realnosti".
Za prihvatanje kosovske realnosti zalaže se i nekadašnja političarka sa Kosova Rada Trajković koja je sada direktor Doma zdravlja u Gračanici. Ona tvrdi da priznavanje realnosti na Kosovu ne znači i priznavanje nezavisnosti i podsjeća da je - u institucionalnom smislu - Kosovo sve dalje od Srbije, ali i da sjever Kosova ne kontroliše Beograd već "paralelni centri". Trajkovićka je upozorila da svaki destruktivan potez Beograda "čini nama medveđu uslugu", ali i da predstavnici međunarodne zajednice na Kosovu reaguju na svaki pozitivan impuls iz Beograda i utiču na poboljšanje života na Kosovu.Iako su čelnici kosovske vlade pozdravili rezoluciju i već odavno pozivaju na pregovore o tekućim životnim pitanjima ostaje pitanje - koliko će Srbija poštovati ono što je dogovoreno sa EU i da li je Beograd išta naučio iz prošlosti.
Violeta CVEJIĆ
