Evropska opredijeljenost ne može se mjeriti samo izjavama da ste za članstvo u Evropskoj uniji, poručuje u razgovoru za Pobjedu ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Kako kaže, istinska podrška evropskom putu mjeri se spremnošću da podržite odluke koje su neophodne da bismo do tog članstva došli, čak i kada nijesu politički lake ili kada nose određenu cijenu.
Odgovarajući na pitanje da li, uzimajući u obzir navedeno, dio naredne vlade, koja će Crnu Goru uvesti u EU, treba da budu partije poput DNP-a, koja je otvoreno radila suprotno od onoga što su obaveze iz EU agende, Gorčević kaže da završna faza pregovora traži političku stabilnost.
- Ne želim da govorim o tome ko će nakon izbora činiti buduću vladu – o tome će odlučiti građani. Ali želim da budem vrlo jasna: vlada koja će uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju mora biti sastavljena od partnera koji evropsku agendu neće dovoditi u pitanje, niti će je uslovljavati dnevnim ili partijskim interesima. Završna faza pregovora traži političku stabilnost, dosljednost i punu posvećenost reformama, navodi ministarka.
Gorčević ističe da dolazi najzahtjevnija faza pregovora, te da je zbog toga intenziviran rad pregovaračke strukture i institucija koje su zadužene za sprovođenje reformi.
- Planirana dinamika podrazumijeva da se najveći dio tehničkog posla na pripremi preostalih pregovaračkih pozicija i ispunjavanju završnih mjerila okonča do septembra, kako bi se tokom nekoliko međuvladinih konferencija u drugoj polovini godine privremeno zatvorila preostala pregovaračka poglavlja, navodi ona.
Kako ocjenjujete dinamiku zatvaranja poglavlja i da li možemo govoriti o zadovoljavajućem tempu ako znamo da je dokumentom EK „mapom puta“ predviđeno da za posljednji kvartal 2026. ostane 10 poglavlja, međutim taj broj će očigledno biti veći?
GORČEVIĆ: O dinamici pregovora najbolje govore rezultati. Za manje od tri godine Crna Gora je dobila IBAR, zatvorila 13 pregovaračkih poglavlja, održala deset međuvladinih konferencija na osnovu čega je započeta izrada Ugovora o pristupanju i uvrštena je u sljedeću sedmogodišnju projekciju budžeta Evropske unije. Nijedna država kandidat nije u tako kratkom periodu napravila ovoliki iskorak.
Već naredne sedmice, 14. jula, očekuje nas još jedna Međuvladina konferencija na kojoj planiramo da privremeno zatvorimo još dva pregovaračka poglavlja – Poglavlje 8, koje se odnosi na politiku konkurencije, i Poglavlje 29, koje se odnosi na Carinsku uniju. Time ćemo nastaviti kontinuitet ostvarivanja konkretnih rezultata i potvrditi da Crna Gora ostaje na putu da do kraja godine završi tehnički dio pristupnih pregovora.
Sada smo u najzahtjevnijoj fazi procesa. Preostala poglavlja su među najsloženijima, ali upravo zato smo posljednjih pola godine intenzivirali rad pregovaračke strukture i institucija koje su zadužene za sprovođenje reformi. Planirana dinamika podrazumijeva da se najveći dio tehničkog posla na pripremi preostalih pregovaračkih pozicija i ispunjavanju završnih mjerila okonča do septembra, kako bi se tokom nekoliko međuvladinih konferencija u drugoj polovini godine privremeno zatvorila preostala pregovaračka poglavlja.
Od svih institucija očekujem punu posvećenost, jer završetak pregovora nije odgovornost samo Ministarstva evropskih poslova ili pregovaračkog tima, već cijelog sistema – od Vlade, Skupštine, pravosuđa, do svih institucija koje sprovode reforme.
Što za Crnu Goru znači iznos od 3,2 milijarde eura koji joj je Evropska komisija predodredila u nacrtu tzv. Višegodišnjeg finansijskog okvira za crnogorsko članstvo?
GORČEVIĆ: Činjenica da je Evropska komisija u nacrtu narednog Višegodišnjeg finansijskog okvira predvidjela Crnu Goru kao buduću državu članicu predstavlja jednu od najvažnijih poruka koje smo dobili od početka pregovora. Time je potvrđeno da evropske institucije naše članstvo više ne posmatraju kao daleku perspektivu, već kao realan scenario za koji se već pripremaju.
Evropska unija svoj sedmogodišnji budžet planira godinama unaprijed i upravo zato ova odluka ima posebnu političku težinu. Nakon početka izrade Ugovora o pristupanju, ovo je još jedan konkretan pokazatelj da Evropska unija Crnu Goru vidi kao narednu članicu i da se za to članstvo priprema i na institucionalnom i na finansijskom nivou.
Naravno, prijedlog Višegodišnjeg finansijskog okvira tek treba da prođe pregovore i bude usvojen od država članica i Evropskog parlamenta, pa će konačni iznosi biti poznati po završetku tog procesa. Međutim, suština ove odluke neće se promijeniti - Crna Gora je prvi put obuhvaćena budžetskim planiranjem Evropske unije kao buduća država članica.
Za naše građane to znači mnogo više od same finansijske podrške. Članstvom u Evropskoj uniji Crnoj Gori biće dostupni znatno veći razvojni fondovi koji će omogućiti ulaganja u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, poljoprivredu, zaštitu životne sredine, obrazovanje, inovacije i regionalni razvoj. Zato je važno da pregovore završimo u planiranom roku i da od prvog dana članstva budemo spremni da iskoristimo sve mogućnosti koje članstvo donosi građanima i privredi.
Da li bi odlaganje završetka pregovora za 2027. godinu u krajnjem pomjerilo rokove kada je u pitanju sami datum i godina pristupanja EU, preciznije da li prenošenje kraja pregovora za 2027. znači i formalno članstvo 2029?
GORČEVIĆ: Naš cilj ostaje jasan, da Crna Gora postane 28. država članica Evropske unije do 2028. godine. Upravo zato smo od početka ovog mandata evropsku integraciju postavili kao apsolutni prioritet i usmjerili sve kapacitete države ka završetku pregovora.
Naravno, završetak pregovora nije cilj sam po sebi. Nakon toga slijedi finalizacija i potpisivanje Ugovora o pristupanju, kao i njegova ratifikacija u svim državama članicama. Zato je važno da pregovore završimo u planiranom roku, kako bi ostalo dovoljno vremena za sve naredne korake koji vode do punopravnog članstva.
Ohrabruje činjenica da potezi evropskih institucija pokazuju da i one planiraju Crnu Goru kao narednu članicu. To potvrđuje i odluka Evropske komisije da Crnu Goru uključi u projekciju budućeg Višegodišnjeg finansijskog okvira, kao i početak izrade Ugovora o pristupanju. To su konkretni institucionalni koraci koji pokazuju da se proces više ne posmatra kao daleka perspektiva, već kao priprema za članstvo.
Podjednako je važno da i u Crnoj Gori sačuvamo političku zrelost koju smo pokazali prethodne sedmice. Posebno želim da pozdravim dogovor vlasti i opozicije i odgovornost koju su pokazali pokretanjem ustavnih izmjena. Smatram da je to veliki demokratski iskorak i dokaz da, kada su u pitanju ključni državni interesi, postoji sposobnost da se postigne konsenzus. Upravo takvu političku kulturu Evropska unija očekuje od budućih država članica.
Vjerujem da će to jedinstvo i taj osjećaj zajedničke odgovornosti zadržati zamah do završetka pregovora i samog članstva. Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade, jedne partije ili jednog saziva parlamenta – one su državni projekat. 28do28 nije samo prepoznatljiv slogan. To je plan iza kojeg danas stoje konkretni rezultati, jasna dinamika i odgovornost da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju do 2028. godine.
Kazali ste nedavno u kontekstu narednih izbora i kampanje da je dobro da su sve partije u Crnoj Gori „proevropske i zalažu se za članstvo u EU“. S obzirom da će naredna vlada biti ta koja će zemlju uvesti u EU, te će tokom procesa ratifikacije biti posebno važno i sprovođenje reformi nakon zatvaranja poglavlja, koliko bi dobro za Crnu Goru bilo da dio vlasti bude DNP Milana Kneževića koja je otvoreno kočila sprovođenje obaveza iz EU agende (pitanje PPOV u Botunu), a u krajnjem, iako je smatrate proevropskom, nije podržala ni izmjene Ustava kao jednu od ključnih obaveza na EU putu?
GORČEVIĆ: Evropska opredijeljenost ne može se mjeriti samo izjavama da ste za članstvo u Evropskoj uniji. Ona se mjeri spremnošću da podržite odluke koje su neophodne da bismo do tog članstva došli, čak i kada nijesu politički lake ili kada nose određenu cijenu.
Zato smatram da je dogovor vlasti i opozicije oko usvajanja ustavnih amandmana bio veliki demokratski iskorak i važna poruka političke zrelosti Crne Gore. Pokazali smo da, kada je riječ o najvažnijim državnim interesima, postoji sposobnost da se prevaziđu političke razlike i postigne konsenzus. Upravo to Evropska unija očekuje od države koja će postati njena naredna članica.
Ne želim da govorim o tome ko će nakon izbora činiti buduću vladu – o tome će odlučiti građani. Ali želim da budem vrlo jasna: vlada koja će uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju mora biti sastavljena od partnera koji evropsku agendu neće dovoditi u pitanje, niti će je uslovljavati dnevnim ili partijskim interesima. Završna faza pregovora traži političku stabilnost, dosljednost i punu posvećenost reformama.
Vjerujem da će jedinstvo koje smo pokazali prilikom usvajanja ustavnih amandmana biti sačuvano do završetka pregovora i samog članstva. Danas više nije dovoljno reći da ste za Evropsku uniju – potrebno je svakom odlukom potvrđivati da razumijete istorijski trenutak u kojem se Crna Gora nalazi. Ako želimo da budemo naredna članica Evropske unije, onda svi politički akteri moraju preuzeti odgovornost i ponašati se u skladu sa tim ciljem.
Kakvi će, prema Vašem mišljenju, biti zaštitni mehanizmi kada je u pitanju ugovor sa Crnom Gorom i da li je mogućnost ukidanja veta i dalje na stolu?
GORČEVIĆ: Crna Gora nema razloga da zazire od zaštitnih mehanizama, jer naš cilj nije da ispunimo minimum uslova za članstvo, već da izgradimo institucije koje će funkcionisati po evropskim standardima. Uostalom, upravo je to interes naših građana.
Evropska unija je u posljednjim proširenjima dodatno stavila akcenat na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i funkcionisanje demokratskih institucija. Sasvim je očekivano da će i u našem slučaju najveća pažnja biti posvećena upravo tim oblastima, uključujući praćenje sprovođenja reformi i nakon samog članstva. To nije izraz nepovjerenja prema Crnoj Gori, već dio novog pristupa politici proširenja koji se primjenjuje na sve države kandidate.
Naš odgovor na to nije traženje izuzetaka ili ublažavanje kriterijuma, već dosljedno sprovođenje reformi. Što su naše institucije snažnije, nezavisnije i efikasnije, to će biti manje potrebe da se bilo kakvi zaštitni mehanizmi uopšte aktiviraju.
Kada je riječ o mogućnosti ukidanja veta, u ovom trenutku ne postoje konkretne odluke koje bi mijenjale način odlučivanja u procesu pristupanja Crne Gore. U evropskim institucijama se već duže vode šire rasprave o reformi procesa odlučivanja, ali one nijesu vezane isključivo za proširenje niti za Crnu Goru. Naš fokus ostaje na punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Nakon četrnaest godina pregovora, usklađivanja sa pravnom tekovinom EU i sprovođenja zahtjevnih reformi, očekujemo da Crna Gora postane ravnopravna država članica, sa istim pravima i istim obavezama kao i sve ostale članice Evropske unije. To je suština pristupnog procesa i prirodan završetak puta koji gradimo više od decenije.
Što još vidite kao glavne izazove na putu do cilja i kako će teći proces pretpristupnog monitoringa od strane EK? Da li će i od njega zavisiti uspjeh ratifikacije u pojedinim skeptičnim zemljama?
GORČEVIĆ: Važno je da građani razumiju da se sva pregovaračka poglavlja zatvaraju privremeno. To znači da njihovim zatvaranjem proces nije završen. Evropska komisija nastavlja da prati sprovođenje preuzetih obaveza sve do samog pristupanja, a ozbiljnije nazadovanje u bilo kojoj oblasti može dovesti do preispitivanja, pa i ponovnog otvaranja već privremeno zatvorenih poglavlja.
Upravo zato naš cilj nije samo da zatvorimo sva poglavlja, već da reforme budu održive i da evropski standardi postanu trajni dio funkcionisanja naših institucija. Posebno se to odnosi na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i nezavisnost pravosuđa, koje ostaju u fokusu Evropske unije do samog članstva.
Istom cilju služe i zaštitni mehanizmi koji će biti definisani Ugovorom o pristupanju. Njihova svrha nije da ograničavaju buduće članice, već da obezbijede da se dostignuti standardi očuvaju i nakon ulaska u Evropsku uniju. To doživljavamo kao sastavni dio savremene politike proširenja, a ne kao izraz nepovjerenja prema Crnoj Gori.
Upravo zato sam uvjerena da će najbolja garancija uspješnog završetka pregovora i punopravnog članstva biti dosljednost u sprovođenju reformi.
Crna Gora je uspješno zatvorila Poglavlje 2 koje se tiče slobode kretanja radnika. Imate li u ovom trenutku neke informacije za crnogorske građane koje se tiču konkretno zemalja u kojima bi radnicima iz naše zemlje odmah bio omogućen pristup tržištu rada bez ograničenja?
GORČEVIĆ: U ovom trenutku nije moguće precizirati koje će države članice primijeniti prelazne periode za pristup svom tržištu rada, jer će njihovi stavovi biti poznati tek kako se budemo približavali završetku izrade Ugovora o pristupanju. To ostavlja dovoljno vremena da kroz bilateralnu komunikaciju sa državama članicama razmijenimo sve informacije relevantne za ovu temu.
Prelazni periodi predstavljaju mogućnost, a ne obavezu. Svaka država članica će pojedinačno odlučiti da li će ih primijeniti i koliko dugo, a maksimalno moguće trajanje prelaznog perioda može biti devet godina po principu 4+3+2, što ne znači da će ga sve države iskoristiti.
Važno je naglasiti da ovi mehanizmi nijesu zaštita samo za tržišta rada država članica, već i za Crnu Goru. Oni omogućavaju postepenu integraciju tržišta rada i doprinose smanjenju rizika od naglog odliva radne snage i stručnog kadra u prvim godinama nakon članstva.
Ono što je najvažnije jeste da će članstvom u Evropskoj uniji građani Crne Gore steći pravo na slobodno kretanje i rad u državama članicama pod uslovima koji važe za građane Evropske unije, dok će eventualni prelazni periodi predstavljati privremeni izuzetak koji će svaka država članica uređivati pojedinačno.
