Nova školska godina je pragu, što za mnoge roditelje nije razlog samo za radost, već i dodatna briga kako da djeci obezbijede sve što im je neophodno za početak škole.
Vlada je učenicima osnovnih škola obezbijedila besplatne udžbenike, a pojedine opštine prvacima će omogućiti i nabavku školskog pribora. Ipak, djeca iz socijalno ugroženih porodica nerijetko nemaju ni ono najosnovije, fali sve: odjeća, obuća, novac za autobuske karte…
Dosta je roditelja koji djeci ne mogu da obezbijede ni redovne obroke, a ni novac za užinu. Epidemija koronavirusa ostavila je velike posljedice na finansijsku stabilnost i crnogorskih građana. Mnogi su ostali bez posla, pa je svakim danom sve veći broj zahtjeva onih kojima je neophodna pomoć.
Socijalna radnica Violeta Golubović, u razgovoru za Portal Analitika istakla je da je neophodno prepoznati potrebe najugroženijih i pomoći im.
„Pohvalno je što društvo vodi brigu o porodicama i djeci iz porodica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe. Moramo uzeti u obzir da je, pored knjiga, neophodno obezbijediti i druge stvari đacima. Prvaci će dobiti vaučere za školski pribor, što je podsticajno, ali ima dosta djece iz socijalno ugroženih porodica do devetog razreda, čiji roditelji nemaju mogućnosti da opreme djecu sa školskim priborom, potrebnom obućom i odjećom, pa čak i ni sa onim osnovnim životnim stvarima, od namirnica do ogrijeva, koji se priprema u septembru-oktobru, a neophodan je”, kaže Golubović.
Napominje da će mnoga djeca u školu krenuti u starim patikama, jer za nove njihovi roditelji nemaju.
„Činjenica je da imamo određeni broj djece koja nemaju ono najneophodnije, potrebno je da svi akteri u društvu, nadležne institucije, ministarstava, lokalne samouprave, kao i škole nađu način da ovoj djeci pomognu”, kaže Golubović.
Kako napominje, pomoć institucija je neophodna, a uključivanje na tržište rada socijalno ugroženih građana - jedini put iz siromaštva.
“Pored prava na socijalnu pomoć, potrebno je roditeljima omogućiti i radnu aktivaciju. To je jedno od najsigurnijih oblika primanja i jedini način da se izađe iz kruga siromaštva”, dodaje Golubović.
Institucije da obezbijede besplatnu školsku užinu
Budući da roditelji djece iz socijalno ugroženih porodica nerijetko nijesu u mogućnosti ni da im obezbijede novac za školsku užinu, naša sagovornica smatra da je i u ovom slučaju neophodno naći kompromis između škola, državnih institucija i lokalne samouprave.
„Na ovaj način treba djeci iz socijalno ugroženih porodica obezbijediti besplatnu užinu i karte za prevoz do škole”, poručuje Golubović.
Socijalna pomoć u Crnoj Gori, podsjeća, izuzetno je niska, a od toga roditelji treba da plate kiriju, struju i ostale račune, obuku i obuju djecu i izdvoje 15 eura po djetetu za užinu u školi. Socijalna pomoć, dodaje, ne može pokriti sve potrebe porodice. To je razlog zašto se s početkom školske godine poveća broj zahtjeva za pomoć koje građani upute institucijama.
“U ovom periodu, pred početak školske, građani najčešće upućuju zahtjev za novčanu pomoć, za potrebe kupovine: školskog pribora, zatim za drva, potrebna je pomoć i za plaćanje stanarine, ali najčešće za kupovinu osnovnih životnih namirnica, a nerijetko se dešava da traže pomoć za liječenje”, pojašnjava Golubović.
Državne institucije, kako kaže, pomažu u skladu sa mogućnostima i budžetom kojim raspolažu.
„Već dvije godine imamo kovid pandemiju, a time bilježimo i porast siromaštva, što je rezultat otkaza koje su ljudi dobili. Taj otkaz je uzrokovao prestanak redovnih primanja, što automatski dovodi do povećanja stope siromaštva, a to dovodi do većeg broja zahtjeva”, ističe Golubović.
Epidemija povećala siromaštvo
U Crnoj Gori je trenutno nezaposleno 54.697 građana, stopa nezaposlenosti iznosi 23,58 procenata, dok je na dan proglašenja epidemije, 14. marta prošle godine, na evideniciji Zavoda za zapošljavanje bilo 35.429 nezaposlenih.
“Roditelji koji su dobili otkaze, naročito samohrani, u većem su stanju socijalne potrebe. Nijesu bili svi u mogućnosti da obezbijede svojoj djeci ono što su inače mogli dok su radili, prije kovid pandemije”, kaže sagovornica Portala Analitika.
Prošle godine većina nastave organizovana je onlajn. Djeca iz socijalno ugroženih porodica i ovdje su osjetila gorak ukus siromaštva. Zbog nedostatka adekvatne tehničke opreme, mnogi nijesu mogli da prate nastavu.
“Kovid pandemija uzrokovala je neke nove okolnosti, na koje smo morali da se naviknemo, a jedna od njih je onlajn nastava, koja je bila neophodna zbog epidemioloških mjera. Nijesu sva djeca iz socijalno ugroženih porodica bila u prilici da prate onlajn nastavu, jer nijesu svi imali tablete, računare i smart telefone preko kojih su mogli da prate nastavu”, napominje Golubović.
Dječji dodatak za svu djecu
Prema podacima UNICEF-a, svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku je od siromaštva, epidemija koronavirusa znatno je pogoršala status najmlađih u našem društvu. Iako će od oktobra djeca do šest godina primati dječji dodatak, ovo pravo zaobišlo je djecu u školskom uzrastu, a mnogima je neophodno tih 30 eura. Naša sagovornica ukazuje na to da je zadatak institucija da prepoznaju potrebe najugroženijih i da nađu način da im pomognu.
“Pohvalno je što je sistem želio da pomogne svim porodicama dodjelom besplatnih udžbenika i omogućilo djeci do šest godina dječji dodatak, ali svakako treba da imamo u vidu da porodice koje su socijalno ugrožene imaju mnogo veće potrebe. Ovo jeste dobar početak, ali treba da se nastavi sa ovakvim aktivnostima. Sistem mora da nađe model prema kojem će se svoj djeci omogućiti da imaju pravo na dječji dodatak, jer sva djeca u skladu sa svojim uzrastom imaju određene potrebe”, apeluje socijalna radnica Violeta Golubović.
