Kiša koja je padala pratila je cijelim putem kilometarsku kolonu automobila koja je iz Prijedora, Hambarina, Kozarca kretala ka Omarskoj.
Mjestu gdje su prije osamnaest godina snage Radovana Karadžića ustrojile koncentracioni logor, prvi u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Iako se ta Evropa 1945. godine zaklela da se prizori koji podsjećaju na holokaust i monstruozni zločini, kakvi su nacisti počinili nad Jevrejima, nikada više ne smiju ponoviti.
U krugu rudnika Mital i dalje su upravna zgrada, hangar i bijela kuća. Mjesta zatočenja, mučenja i ubijanja više hiljada Bošnjaka i Hrvata sa prijedorske regije. Jedan od njih je i Samir Poljak iz Kozarca. U Omarskoj, u koju je doveden iz logora Keraterm, proveo je mjesec dana.
"Cijeli mjesec proveo sam u bijeloj kući, kući smrti. Gledao sam strahote koje su preživljavali ostali logoraši. Mene su vezali za ruke i oko vrata lancima, tukli do iznemoglosti", svjedoči Poljak o svojim logoraškim danima.
Svjedoči i o ženama silovanim, maltretiranim na očigled članova njihovih familija i prijatelja. Poljak je ostao 80-postotni invalid i danas živi sa porodicom u Švajcarskoj.
Njegov stric, kao i mnogi drugi, nije imao sreće. Na Samirovim rukama preminuo je od posljedica premlaćivanja na ledini ispred bijele kuće.
Bivši logoraši juče su poručili da se zločini počinjeni u Omarskoj ne smiju zaboraviti i ponovo izrazili ogorčenje zbog činjenice da im se ni petnaest godina nakon okončanja rana ne dozvoljava da na adekvatan način obilježe to mjesto.
"Logor Omarska mora ostati kao dokaz kako su ljudi mučeni i ubijani samo zato što su se u pogrešnom vremenu i na pogrešnom mjestu zvali drugačije", istakao je predsjednik Udruženja logoraša Prijedor 1992. Mirsad Duratović.
"Mislimo da je ljudski priznati istinu, istinu dokazanu van svake sumnje i zato se s pravom pitamo koliko ljudskosti ima u zajednici koja ne želi da prizna ono što se desilo ovdje u Omarskoj, ali i u logoru Keraterm", dodao je.
A da zločine počinjene nad Prijedorčanima treba čuvati od zaborava, poručio je i predsedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić koji je i ove godine posetio Omarsku i izrazio nezadovoljstvo što na tom mjestu nema nikakvog spomen-obilježja.
Silajdžić je u svom obraćanju prisutnima naglasio da bi "volio da svi u BiH shvate da je ovo naša zemlja, da drugu nemamo i da je moramo graditi kao demokratsku državu ravnopravnu za sve koji u njoj žive".
Osvrćući se na ponovne priče koje iz RS-a izazivaju secesiju, Silajdžić je samo poručio:
"Bosna postoji hiljadu godina, nisu je mogli podijeliti topovima i koncentracionim logorima, neće moći ni pričom".
U govorima punim teških emocija predstavnici logoraša i članova porodica koji su u Omarskoj izgubili sinove, očeve, muževe istakli su nezadovoljstvo što se zločini počinjeni nad Prijedorčanima u RS-u i danas negiraju, ali i zbog činjenice da je Tribunal u Hagu do sada osudio samo desetoricu prijedorskih Srba.
