Kada je savremeni Kamerun stvaran početkom šezdesetih, u njegov je sastav ušla mnogo veća teritorija koja je bila pod francuskom kontrolom, te ona znatno manja – do tada pod britanskom vlašću. No, tokom decenija, anglofoni žitelji Kameruna počeli su da protestuju navodeći kako imaju sve manje prava, te da centralna vlast želi da ukine njihove političke, obrazovne i kulturne institucije.
Sve je to 2017. godine dovelo do jednostrane odluke da proglase nezavisnu državu Ambazoniju, čija je teritorija trostruko veća od Crne Gore, a na kojoj živi oko tri i po miliona ljudi.
Od tada u tom dijelu Kameruna počinje gerilska borba, koja je u međuvremenu prerasla u pravi rat između pobornika nezavisnosti i Vojske Kameruna.
Procjenjuje se kako je u tom periodu na obje strane stradalo više od šest hiljada ljudi, dok je blizu milion raseljeno.
Proteklih dana, obnovljena je ideja o mirovnim pregovorima između Ambazonije i Kameruna, a svoju želju da protestuju iskazali su Kanada i Švajcarska. Vođa independentista Samjuel Sako odbija bilo kakav dijalog u koji neće biti uključeni stranci.
“Ne možemo pregovarati sa onima koji vrše represiju nad nama, koji su nas anektirali, a da tu nemamo medijatora ili garanta. To bi bilo isto kao da šaljete žrtvu kod dželata, a da nema nekoga ko će iskontrolisati situaciju”, rekao je Sako, koji je izričit u tome da Sjedinjene Američke Države moraju da se uključe u posredovanje.
Sa druge strane, Vlada Kameruna u potpunosti je odbila mogućnost posredovanja Kanade.
Portparol vlasti u Jaundeu Rene Emanuel Sadi kazao je kako je isključivo na institucijama, liderima i građanima Kameruna “da pronađu adekvatan način za rješenje problema koji se dešava u njihovoj državi”.
