Proizvodnja i ponuda oporaviće se kada prođe pandemija, ali trenutno je u cijelom svijetu prisutan veliki pad privrednih aktivnosti, ističe Gligorov u intervjuu za novac.hr.
On ističe da će se poslije krize države i privrede početi da se oporavljaju, iako ne svi istovremeno i istim tempom.
Komentarišući mjere koje vlade u regionu, ali i širom svijeta donose radi ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica epidemije, Gligorov ističe da su to uglavnom slične mjere, kako u zemljama regiona poput Hrvatske ili Srbije, tako i u velikim ekonomskim silama poput Amerike ili Francuske.
Postoje neke razlike s obzirom na zahvaćenost neke države pandemijom korone, a dosta toga zavisi i od monetarnih sistema, odnosno radi li se o državama u kojima je valuta euro ili ne. Države koje imaju svoju valutu nešto su u lakšoj poziciji, ističe Gligorov.
On naglašava da su države uglavnom odlučile da na sebe preuzmu značajan dio obaveza privatnog sektora. Razumljivo je da su privatnici pozdravili takve odluke vlade, iako će se poslije otvoriti problem kako će se poslije svega namiriti država. To možda izgleda jednostavno na prvi pogled, ali u praksi može biti komplikovano, ističe Gligorov.
On naglašava da je ključno sačuvati vezu između zaposlenih i preduzeća u kojima rade. Prosto rečeno, glavni je cilj sačuvati preduzeća, banke, znači pokušati spasiti ekonomiju, od propasti, da ne bi morali sve iznova pošto prođe pandemija.
Gligorov ističe da je važno zaposlene zadržati na platnim spiskovima kompanija, bez obzira na to što ih sada plaća država. Takođe je bitno da ljudi primaju koliko-toliko normalne plate, čak i u situacijama kada je potrošnja manja jer kupujemo uglavnom namirnice koje su nužne za život i gotovo ništa više.
Međutim, višak koji se sada uštedi, pokazaće se korisnim poslije kada budemo morali da vraćamo dugove. Zato je važno sačuvati privredu, a ne prepustiti je događajima koje diktira virus. To je posebno važno za manja i srednja poduzeća, koja ne raspolažu većim rezervama i mnoga bez državne pomoći ne bi izdržala duže od mjesec dana, a takve firme čine 90 odsto privrede. U suprotnom, moglo bi doći do masovnih bankrota, a to bi zakomplikovalo situaciju, naglasio je Gligorov.
