Vlada forsira projekat luke Virpazar, ne obazirući se na to što će se realizovati u zaštićenom području

Glavni problem rokovi, a ne zaštita životne sredine

I u izmijenjenoj informaciji koju je Vlada nedavno usvojila, a koja se tiče realizacije projekta luke Virpazar, Ministarstvo kapitalnih investicija se zadužuje da „pronađe model za prevazilaženje svih zahtjeva koji osporavaju dalji tok implementacije projekta“ pri čemu se u blažoj formi od Ministarstva ekologije očekuje isto, a to je da dopusti realizaciju projekta bez obzira na potencijalnu štetu.

Glavni problem rokovi, a ne zaštita životne sredine Foto: PA
PobjedaIzvor

To što se projekat realizuje u zaštićenom području bez Prostornog plana posebne namjene ne dovode u pitanje.

Međutim, kako ističe sagovornica Pobjede, direktorica NVO Grin hom Azra Vuković, oni se ne osvrću na problem zaštite životne sredine, nego samo da prilagode projekat pravilima.

Realizacija pod znakom pitanja

- Iz informacije koju je nedavno usvojila Vlada, a vezano za realizaciju projekta izgradnje luke Virpazar mogao se još jednom vidjeti odnos prema životnoj sredini u kojem se očekuje da se pravila prilagode projektu umjesto prilagođavanja projekata pravilima. U informaciji se navodi i da nedostatak podataka „onemogućava realizaciju projekta u predviđenom roku“ i da se „mora pronaći model za prevazilaženje ove stavke kao i za postavljanje rokova za izdavanje građevinske dozvole“, što je odnos koji se mora mijenjati ako želimo da očuvamo resurse koje imamo - objašnjava Vuković.

U ovom slučaju, kako dalje navodi, ,,fokus problema se stavlja na rokove i projekat, a ne na potencijalnu štetu koja može biti napravljena po ovo zaštićeno područje“.

Naglašava da je Ministarstvo kapitalnih investicija, s obzirom da je realizacija projekta započela u 2019. godini, moralo da zna da je projekat planiran u zaštićenom području koje je u kategoriji nacionalnog parka, da nije usvojen Prostorni plan posebne namjene za NP Skadarsko jezero, te da zone zaštite nijesu usaglašene.

- Sa tim u vezi, zbog važnosti projekta na čiju se realizaciju obavezalo, Ministarstvo je moralo pokrenuti pravovremenu komunikaciju sa drugim resorima iz koje bi moguće i idejno rješenje i glavni projekat za ovaj posao izgledali drugačije - kaže Vuković.

Zone zaštite se shodno zakonu, kako ona objašnjava, definišu po proceduri i ne može se očekivati niti zahtijevati od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, odnosno Direktorata za zaštitu prirode da se izjasni po pitanju zona zaštite dijela nacionalnog parka Skadarskog jezera koje je predviđeno za izgradnju luke Virpazar, a za koji nije usvojen Prostorni plan posebne namjene.

- U cijelom procesu sporno je potpuno zanemarivanje činjenice da se radi o zaštićenom području i da je potrebno obratiti posebnu pažnju na sve uticaje ovog projekta. Osim luke, ovdje su planirani prateći objekti koji se sastoje od turističkih objekata za posjetioce, kao i tehničkih objekata namijenjenih zaposlenima u luci. Jasno je da je projekat finansiran od strane donatorskih sredstava, ali to ne znači da donator insistira na realizaciji projekta koji nije dobio odgovarajuća odobrenja, nego upravo suprotno - objasnila je naša sagovornica.

Činjenica je, kaže ona, da Skadarsko jezero vapi za uspostavljanjem reda, pravila i uređenja.

- Međutim, problem je kada se projekti rade bez adekvatne pripreme i bez sagledavanja šire slike o potrebama ovog društva, zajednice i na kraju uticaja na sami lokalitet. Ovo su sada posljedice nedostatka pravovremene komunikacije i razmjene podataka između ministarstava koja su nadležna za različite oblasti - kazala je Vuković.

Nedostaje komunikacija

Očito je, po njenim riječima, da je u procesu pripreme i realizacije ovog projekta nedostajala komunikacija između resora koji su nadležni za pitanja od značaja za ovu oblast.

Podsjećamo da je izgradnja luke Virpazar trebala da počne polovinom godine i za tu investiciju Vlada je odobrila 2,4 miliona eura, međutim prema navodima Agencije za zaštitu životne sredine koja treba da potpiše elaborat za ovaj projekat je doveden u pitanje. Naime, pošto je prostor gdje treba da se gradi luka pod Ramsar i Bernskom konvencijom, Agencija je naložila monitoring od godinu dana koji treba da pokaže da li će luka ugroziti životnu sredinu u ovom zaštićenom području jer u protivnom možemo imati problema sa Evropskom komisijom, parlamentom i međunarodnim konvencijama.

NP Skadarsko jezero pod budnim okom odbora Bernske konvencije

Vuković podsjeća da je pred Stalnim odborom Bernske konvencije otvoren slučaj koji se odnosi na NP Skadarsko jezero zbog planirane gradnje turističkih sadržaja u ovom nacionalnom parku.

- Još od 2018. godine, preporuke koje su date državi Crnoj Gori nijesu implementirane, a dio tih preporuka je vezan i za ovaj projekat. Na jezeru se moraju regulisati brojna pitanja koja uključuju i način korišćenja plovnih objekata, definisanje zona zaštite i dr. Od tada, Stalni odbor Bernske konvencije prati sa punom pažnjom dešavanja u nacionalnom parku Skadarsko jezero, kao i sekretarijat Ramsarske konvencije, pri čemu ih Grin hom, kao organizacija koja je uputila žalbu redovno informiše o dešavanjima u ovom parku - kazala je Vuković dodajući da će pratiti i dalji tok realizacije ovog projekta i adekvatno reagovati.

Kršenje obaveza prema partnerima u projektu povlači plaćanje penala

Implementacija projekta Almonit MTC, koji se realizuje u okviru INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora, započeta je u maju 2019. godine i predviđeno je da traje do decembra 2022. godine, dok je planirani rok za izgradnju luke osam mjeseci.

To, prema ocjeni Ministarstva kapitalnih investicija, ukazuje na hitnost u rješavanju nastalih spornih pitanja.

Naglasili su da izvođenjem projekta prekogranične saradnje partneri ne djeluju samostalno, već imaju zajednički projektni cilj, pa neispunjavanje obaveza od strane bilo kog partnera, povlači određene posljedice.

Kako je navedeno, svako prolongiranje dovodi u pitanje pravovremenu realizaciju ovog projekta, što se može višestruko negativno odraziti.

- Osim što bi Vlada imala obavezu da vrati sva dosad utrošena sredstva, našla bi se i u situaciji u kojoj mora nadoknaditi gubitke svim projektnim partnerima koji bi realizaciju daljih aktivnosti finansirali iz sopstvenih sredstava. U krajnjem, ovakva situacija bi dovela do gubljenja kredibiliteta prilikom apliciranja za nove projekte – precizirano je ranije.

Portal Analitika