Rat je izazvao najveći poremećaj u globalnom snabdijevanju energijom, nakon što je iranska blokada Hormuškog moreuza, ključnog za transport petine svjetske nafte i gasa, zaustavila milione barela proizvodnje nafte.
Georgieva je kazala da će, čak i ako se sukob brzo završi, MMF smanjiti prognozu ekonomskog rasta i povećati izglede za inflaciju, prenosi SEEbiz.
Očekuje se da će rat dominirati raspravama među finansijskim zvaničnicima iz cijelog svijeta na proljećnim sastancima MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu naredne sedmice. MMF bi 14. aprila trebalo da objavi niz scenarija, a krajem marta već je nagovijestio moguće smanjenje prognoza, navodeći asimetrični šok rata i strože finansijske uslove.
Georgieva je rekla da je MMF, bez rata, očekivao blago poboljšanje projekcije globalnog rasta na 3,3 odsto u ovoj godini i 3,2 odsto u narednoj, dok ekonomije nastavljaju da se oporavljaju od pandemije.
“Umjesto toga, svi putevi sada vode ka višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povećane neizvjesnosti”, rekla je Georgieva, navodeći geopolitičke tenzije, tehnološki napredak, klimatske šokove i demografske promjene.
To znači da, nakon oporavka od ovog šoka, prema njenim riječima, treba biti spreman na sljedeći.
Georgieva je dodala da je rat smanjio globalnu ponudu nafte 13 odsto, a efekti se prelivaju na isporuke nafte i gasa, kao i na povezane lance snabdijevanja poput helijuma i đubriva.
Čak i brz završetak neprijateljstava i oporavak dovešće do „relativno malog“ smanjenja prognoze rasta i povećanja prognoze inflacije, dodala je ona, dok bi produženi rat imao veći uticaj.
Georgieva smatra da će siromašne i ranjive zemlje bez energetskih resursa biti najteže pogođene. Ona je dodala da mnoge države imaju vrlo malo ili nimalo fiskalnog prostora da pomognu stanovništvu da izdrži poskupljenja izazvana ratom, što povećava rizik od društvenih nemira.
Ona je kazala da su neke zemlje već tražile finansijsku pomoć, ali nije precizirala koje, te navela da bi MMF mogao proširiti postojeće programe kreditiranja kako bi odgovorio na potrebe zemalja, pri čemu čak 85 odsto članica čine uvoznici energije.
