Rezoluciju, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, sponzorisalo je 38 država.
Crnogorski premijer Milojko Spajić najavio je 9. maja, na Premijerskom satu u Skupštini, da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici.
Crna Gora je u međuvremenu podnijela dva amandmana na Predlog rezolucije kojima se ističe da je krivica za zločin genocida individualna i da ne može biti pripisana nijednom narodu, etničkoj ili vjerskoj grupi, uz ukazivanje na neophodnost očuvanja odredaba Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, piše Mina.
Spajić je, nakon što su crnogorski amandmani prihvaćeni, ocijenio da je to veliki uspjeh crnogorske diplomatije i korak ka pomirenju unutar Crne Gore, ali i regiona.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da je Rezolucija o Srebrenici politička deklaracija kojom se želi „staviti kolektivni žig na čelo jednog naroda“.
On je kazao da je za njega “odvratna igra” oko amandmana koje je podnijela Crna Gora i da će cijelu istinu, sa kim su pregovarani i zašto, iznijeti po povratku iz Njujorka.
“Riječ je o igri kojom je trabalo Srbiji da se zapuše usta. Nijeste se sa Srbijom dogovarali oko amandmana za Rezoluciju”, rekao je Vučić.
