Gegaj u razgovoru za Dnevne novine naglašava da smo svjedoci da se danas na istovjetan način većina stranaka koje čine vlast bazira na nacionalnom opredjeljenju.
“Dakle, danas izgleda da je za postavljenje na neku dužnost najbitnije biti pripadnik određene nacije, a sasvim su sekundarne, odnosno nebitne, druge karakteristike da li određena osoba posjeduje stručne reference, da li ima dovoljno iskustva da li je kvalitetna, i da li je izvršila ili je osumnjičena za neko krivično djelo. Predstavnicima nove vlasti su puna usta floskula iz žargona demokratije i ljudskih prava, a istovremeno su sastavili vladu u kojoj ne postoji nijedan pripadnik bosanskog, muslimanskog i hrvatskog naroda. Sa sažaljenjem konstatujemo da postoji minorna prisutnost Crnogoraca, tog državotvornog naroda koji broji skoro polovinu građana naše države, a u srećnim zemljama bi bili većina na vlasti”, kaže Gegaj.
On smatra da se i danas kao i 90-ih godina čuje ista retorika ekstremnih političara, što čini da se sada, kao i tada, manjinski narodi osjećaju nesigurni u svojoj državi, iako su dali neizmjeran doprinos da ona danas bude nezavisna i međunarodno priznata demokratska zemlja.
“Treba navesti da manjinski narodi nikada nijesu bili remetilački faktor. Isti nikada nijesu naudili Crnoj Gori. A zauzvrat, vlast u Crnoj Gori je radila u kontinuitetu na unapređivanju manjinskih prava. Takođe, treba napomenuti da je vlast u Crnoj Gori predvođena DPS-om, otvorila granice za više od 100.000 silom protjeranih ljudi sa Kosova i drugih republika bivše Jugoslavije. Crna Gora je tada bila njihov dom i spas od linča, spas od etničkog čišćenja koji je sproveden nad kosovskim Albancima i Bošnjacima u BiH”, kaže Gegaj.
On naglašava da umjesto da se radi na unapređivanju prava manjinskih naroda, time što će se poboljšati njihovo inkorporiranje u institucije sistema, danas je slučaj da imamo samo jednog člana Vlade koji je pripadnik manjinskih naroda (koji je, istina, od svog naroda dobio minornu podršku), a u prošlom mandatu je bilo čak osam ministara.
“Dakle, to predstavlja sedam koraka prostorno, a 30 godina unazad vremenski. Mene, moram to priznati, iznenađuje ležerno ponašanje predstavnika međunarodne zajednice u Crnoj Gori, a i u Briselu i Berlinu, koji prećutkuju sve ovo”, zaključuje Gegaj.
Stvaranje teokratske države
Gegaj ističe da ne treba zaboraviti da se, radi upoređenja sa svijetom, samo kod nas dešava da se u manastirima dogovaraju politički potezi vlasti i vodi kadrovska politika.
“Pa zbog toga ne možemo nikako očekivati da ova „prva demokratska” vlast bude građanska, multietnička, evropska. Ona može biti samo teokratska do kraja, kao što i jeste. Na kraju bih poslao poruku svima da rad, trud i doprinos DPS-a u ovakvim uslovima će biti pojačani, da naša Crna Gora bude građanska, multietnička, multivjerska, multikulturalna, demokratska, pravedna, i evroatlantska država. Stvorićemo bolje uslove za prosperitet svih nas”, kaže Gegaj.
