Izuzetno popularni 72-godišnji istaknuti borac za ljudska prava i luteranski sveštenik, neće biti jedini kandidat, jer je radikalna ljevičarska stranka Die Linke kandidovala Beatu Klarsfeld, ali se očekuje da će Gauk biti izabran plebiscitom 620 parlamentaraca i predstavnika saveznih država, dok bi kandidatura „loviteljice nacista“ trebala biti tek simbolična.
Na čelu njemačke savezne vlade od 2005. je Angela Merkel, nekadašnja državljanka DDR-a, čiji je život, kao i Glaukov, obilježen protestantskim vrijednostima, zahvaljujući ocu pastoru.
Iako sociolog sa Univerziteta u Jeni, Raj Kolmorgen tvrdi da su „istočni Njemci drastično manje zastupljeni na najvišim funkcijama“ u Saveznoj Republici Njemačkoj, jer nema nijednog ministra iz tog dijela zemlje, nijednu parlamentarnu grupu ne predvodi istočni Nijemac, a i u upravama najvećih državnih preduzeća su samo zapadni Njemci. Politolog sa Slobodnog univerziteta u Berlinu, Klaus Šreder smatra da je „dolazak dvoje istočnih Njemaca na najviše državne dužnosti rizičan“, a Kolmorgen dodaje kako se „njihov dolazak na vlast poklapa s političkim krizama“.
Joakim Gauk određen je za predsjedničkog kandidata nakon što je njegov prethodnik Kristijan Vulf, kojeg je Merkel 2010. lično odabrala za taj položaj, morao odstupiti zbog korupcijskog skandala.
Gauk je poznat kao osoba koja jasno i bez okolišanja iznosi svoje stavove, a kao vrline ističu se harizmatičnost i pristupačnost, dar da riječima pokrene ljude i predano protivvladino djelovanje u doba Istočne Njemačke, što su istovremeno slabosti kancelarke Merkel. Upravo su to, možda, razlozi zbog kojih se izrazito snažno protivila njegovoj kandidaturi, sve dok koalicioni partneri - Slobodni demokrati - nisu otvoreno stali iza Gauka, prisilivši je na uzmicanje.
- Mislim da će Gauk Angeli Merkel biti pomalo neugodan, jer nije član nijedne stranke i zato neće morati da poštuje stranačke stavove - rekao je Norbert Robers, Gaukov biograf, koji ga poznaje 20 godina.
- Gauk je neko ko može da dodirne ljude riječima, onako kako to Merkel ne može. Bit njegovog protestantizma je radost, a bit njezinog protestantizma je dužnost - rekao je Gerd Langut, politolog sa Univerziteta u Bonu i biograf Angele Merkel.
Očekuje se da će Gauk, kao predsjednik, propagirati njemu najvažniju temu 'slobode', koja Merkel, uprkos istočnonjemačkim korijenima, nije posebno bliska, a neke članove njene Hrišćansko demokratske unije (CDU) brine mogućnost da članstvu stranke, koje je u velikoj većini katoličko, bude problematično privikavanje na činjenicu da dva tako važna položaja u državi drže protestanti s istoka zemlje. Zbog svega toga, analitičari smatraju da bi, uprkos međusobnim vrlo dobrim odnosima, politički suživot Merkel i Gauka mogle da obilježe i sporadične napetosti. Njemački predsjednik ima većinom ceremonijalnu funkciju, ali osobe na tom položaju obično se u javnosti smatraju moralnim kompasom društva i njihova riječ ima veliku težinu u javnosti.
Gaukov život u bivšem DDR-u obilježen je iskustvom kad je sa 11 godina, 1951. svjedočio događaju kad su dva agenta zloglasne tajne službe Štazi ugurala njegovog oca u plavi "opel" i odveli ga u nepoznato - poslije se ispostavilo u sovjetski gulag - odakle se vratio tek četiri godine kasnije. Iz tog razloga je bilo kakvo zbližavanje s vlastima Gauku bilo potpuno nezamislivo, pa je 1970. već postao poznat po snažnim kritikama režima, zbog čega je i sam došao u fokus Štazija. Arhivski dokumenti pokazuju da ga je istočnonjemačka tajna policija smatrala "nepopravljivim antikomunistom" koji je zloupotrijebio svoj položaj pastora u Rostoku kako bi mlade pretvorio u neprijatelje države. Za razliku od Gauka, otac Angele Merkel, Horst Kazner pripadao je krilu Protestantske crkve koja je sarađivala s političkim sitemom. Poslije mu je povjeren osjetljiv posao nadgledanja dokumenata zloglasnog Štazija, pri čemu se odupro pritisku zapadnih Njemaca da osjetljive arhive preseli u njihov dio države, ali i sunarodnika s istoka koji su tražili da ih potpuno uništi, te uspio da ih zadrži u Berlinu, kako bi služili za akademsko istraživanje i bili dostupni svim građanima koji žele da pročitaju vlastiti dosije. To mu je donijelo veliki ugled i popularnost u narodu, ravnu onima koje uživa kancelarka Merkel.
(Foto: T portal)
