Zajedničko istraživanje tog britanskog lista i američkog „Vašington posta“ je to pokazalo i pružilo novi uvid na koji način su odnosi Izraela s Rusijom povremeno podrivali ofanzivne sposobnosti Ukrajine i suprotstavljali se prioritetima SAD.
„Gardijan“ podsjeća da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kitikovao stav Izraela od početka invazije Rusije na Ukrajinu 24. februara i da je u nedjelju u govoru poslanicima izraelskog parlamenta (Kneseta) rekao da će Izrael morati da odgovori zbog čega nije dao oružje Ukrajini i nije uveo sankcije Rusiji.
Poznavaci prilika kažu da su još od 2019. godine, a možda i ranije, ukrajinski zvaničnici pokušavali da ubijede Izrael da im da licencu za korišćenje špijunskog softvera.
Ta nastojanja su odbijena i NSO grupa, kojoj izvoz proizvoda odobrava Ministarstvo odbrane Izraela, nije dobila dozvolu da "Pegaz" proda Ukrajini.
Softver "Pegaz" može da se koristi za hakovanje svakog mobilnog telefona, a služi za prisluškivanje razgovora, čitanje poruka i uvid u fotografije korisnika, a može biti korišćen i kao naprava za prisluškivanje.
Nedavni novinski izvještaji fokusirali su se na način na koje vlade koriste softver da špijuniraju aktiviste za ljudska prava i novinare širom svijeta.
Medijski konzorcijum koji je to istraživao, a uključivao je "Gardijan" i "Vašington post", zaključio je da je prodaje "Pegaza" od Mađarske do Saudijske Arabije često bilo u skladu sa spoljnom politikom Izraela.
Taj softver je takođe korišćen protiv visokih vladinih i diplomatskih zvaničnika od Španije i Francuske do Ugande, što se u nekim slučajevima smatralo pokušajem pojedinih zemalja da koriste to sredstvo za domaću i međunarodnu špijunažu.
NSO grupa međutim tvrdi da je softver namijenjen državnim organima kojie se bore protiv kriminalaca i terorista i da istražuje zloupotrebe.
Izraelsko ministarstvo navodno prvo daje odobrenje za prodaju "Pegaza", a potom, posle provjere, to ili konačno dozvoljava ili blokira.
Jedan visoki ukrajinski obavještajni zvaničnik je rekao da su zbog odluke Izraela Ukrajinci bili zbunjeni, odnosno da nije bilo jasno zašto im nije dozvoljen pristup moćnom sredstvu za špijunažu i da vjeruje da su SAD podržavale nastojanja Ukrajine.
Izvori na koje se poziva Gardijan su rekli da je odluka Izraela odraz oklijevanja da uzmemiri Rusiju s kojom ima blisku obavještajnu saradnju.
Naveli su da je Izrael strahovao da bi se sposobnost Ukrajine da prisluškuje ruske mobilne telefone putem "Pegaza" mogla smatrati činom napada na obavještajne službe Rusije.
Nije to bio jedini put kada je ključnim regionalnim protivnicima Rusije bio blokiran pristup "Pegazu": Estonija, članica NATO-a, izdejstvovala je pristup "Pegazu" 2019. ali je navodno iste godine obaviještena da joj neće biti dozvoljeno da taj softver koriste protiv ruskih meta.
