Kina koristi slabe institucije i korumpirane sisteme da širi svoj antidemokratski uticaj u inostranstvu, prije svega kroz tehnologiju i sisteme video nadzora, a jedna od tih zemalja je i Srbija, navodi Fridom haus u svom novom godišnjem izvještaju "Države u tranziciji".
Fridom haus navodi da u svojim izvještajima već dugo dokumentuje "agresivnu spoljnu politiku" Rusije čiji je cilj destabilizacija transatlantskog saveza i ponovno uspostavljanje onoga što ona smatra svojom "sferom uticaja".
Posljednjih godina, međutim, predsjednik Kine Si Đinping nije bio ništa manje aktivan u promociji ciljeva svoje spoljne politike.
"Iako je međunarodni angažman Kine često manje direktno konfrontiran od ruskog, on ipak ima podmukli uticaj na razvoj i funkcionisanje demokratskih institucija u regionu koji se protežu od centralne Evrope do centralne Azije", ocjenjuje se u izvještaju.
Fridom haus navodi da Komunistička partija Kine ima cilj da širi uticaj Pekinga u inostranstvu i da promoviše pozitivnu sliku Kine u svijetu, a tu kampanju širenja uticaja karakteriše fleksibilnost.
"Kina prilagođava svoj pristup svakoj pojedinačnoj zemlji, koristeći slabost institucija i tajno se usađujući u korumpirane političke i ekonomske strukture. Ukupan uticaj tih mjera je dalja degradacija dobre vladavine, transparentnosti i vladavine prava, kao i stvaranje dodatnih načina da pljačkaške, lokalne političke elite ostanu na vlasti i nastave da potčinjavaju sistem u svoju korist", piše u izvještaju.
Najkonkretniji primer antidemokratskog uticaja Kine, prema Fridom hausu, jeste kroz tehnologiju i video nadzor.
"Kineski gigant Huavej potpisao je 'Sporazum o sigurnom gradu' sa vladama u 10 od 29 država u tranziciji i u svakoj od njih evidentirano je loše upravljanje i registrovani su ozbiljni problemi sa korupcijom", upozorava Fridom haus.
Srbija se navodi kao jedna od tih država koja je uvela sistem kompanije Huavej za bezbjednosni video nadzor prepoznavanja lica i registarskih tablica vozila. U izvještaju se podsjeća i na zajednički rad policije Kine i Srbije i zaključuje da ova partnerstva "izazivaju zabrinutost jer bi sve veći uticaj Kine mogao da ojača autoritarno nastrojene lidere, doprinoseći represiji, smanjenju demokratskog upravljanja i aktivnog civilnog društva".
Druga oblast širenja kineskog uticaja su mediji, u koje se kineske vlasti miješaju da bi oblikovali sadržaj u svoju korist.
Takođe, Kina nastoji da ostvari svoju uticaj kroz strategiju dužničke diplomatije, odnosno da finansijski i infrastrukturno slabijim državama obezbijedi sredstva i na taj način stvara političku zavisnost.
Fridom haus navodi da je prednost Kine njena mogućnost da obezbijedi zajmove bez mnogo obaveza u poređenju sa EU, koja ima stroža pravila za dobijanje i vraćanje finansijske podrške.
Rezultat toga je da države u tranziciji imaju sve veće spoljne dugove u rukama kineske vlade, a među njima su i Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
"Sve ove strategije slabe demokratsku kontrolu i obezbjeđuju autoritarnim liderima sredstva i podsticaj da produže svoje vrijeme na vlasti", ocjenjuje se u izvještaju "Države u tranziciji".
Kina, kao i Rusija, koriste "domaću ranjivost", navodi Fridom haus i ističe da se protiv njenog štetnog uticaja treba boriti jačanjem demokratskih institucija.
