U odnosu na prošlu godinu kada je imala indeks 6.58, Crna Gora je zabilježila pomak sa 81. mjesta. Od zemalja iz okruženja bolje rangirane su: Bugarska (36), Albanija (48) i Slovenija (61), dok su Makedonija (72), Rumunija (85), Hrvatska (87), Srbija (97) i BiH (111) lošije rangirane od Crne Gore.
Ovogodišnji izvještaj pokazuje da je ekonomska sloboda pretrpljela prvi globalni pad u poslednjih 30 godina, sa prosječnom ocjenom 6.67 u 2008. (poslednja godina za koju su podaci dostupni) u odnosu na ocjenu 6.74 u 2007.godini. Od 123 zemlje čije ocjene ekonomskih sloboda datiraju još od 1980-88, 71.5% njih zabilježilo je pad, dok samo njih 35 (28.5%) je zabilježilo rast.
Izvještaj o ekonomskim slobodama u svijetu koristi 42 različite mjere kako bi kreirao indeks po kojem rangira zemlje širom svijeta, na osnovu politika koje podstiču ekonomske slobode. Kamen temeljac ekonomskih sloboda je lični izbor, dobrovoljna razmjena, slobodna konkurencija i zaštita privatnog vlasništva. Ekonomske slobode se mjere na osnovu rezultata u pet različitih oblasti:
1. veličina vlade,
2. pravna i zakonska struktura i zaštita svojinskih prava
3. pristup stabilnom novcu
4. mogućnost slobodne medjunarodne razmjene i
5. stepen regulacije kapitala, radne snage i poslovanja.
Izvještaj za 2010.godinu sadrži i nova istraživanja koja pokazuju uticaj ekonomske slobode na stope nezaposlenosti i ubistva. Crna Gora je zabilježila sljedeće rezultate kada su u pitanju ključne komponente ekonomskih sloboda (1-10 gdje veća vrijednost znači i veći nivo ekonomskih sloboda):
• Veličina vlade: 5.84 u odnosu na 5.46 u prošlogodišnjem izvještaju;
• Zakonodavna struktura i zaštita imovinskih prava: 5.94 u odnosu na 5.42 u prošlogodišnjem izvještaju;
• Pristup stabilnom novcu: 7.91 u odnosu na 7.32 u odnosu na prošlu godinu;
• Međunarodna razmjena: 7.19 u odnosu na 7.40 u prošlogodišnjem izvještaju;
• Zakonska regulativa vezana za kapital, radnu snagu i poslovanje: 7.61 u odnosu na 7.28 u prošlogodišnjem izvještaju;
Od svih oblasti koje se ocjenjuju, Crna Gora je najbolji učinak ostvarila u oblasti zakonske regulative kada su u pitanju krediti, rad i poslovanje i po ovoj komponenti ekonomskih sloboda se nalazi na 13. mjestu.
Takodje, dobar rezultat, zauzimajući 50. mjesto, je ostvarila i u odnosu na mogućnosti slobodne međunarodne razmjene. Najlošija ocjena je dodijeljena regulativi u oblasti biznisa i uzimajući u obzir tu komponentu indeksa ekonomskih sloboda, Crna Gora zauzima 101. mjesto. Kada je u pitanju pristup stabilnom novcu, visokih 9.08 dobila je standardna devijacija inflacije, dok je visoko ocijenjeno i kretanje inflacije posljednjih godina.
Mogućnosti slobodne medjunarodne razmjene je najbolje ocijenjena komponenta u sklopu indeksa ekonomskih sloboda u Crnoj Gori. Kategorija crnog deviznog kursa je ocijenjena maksimalnom ocjenom 10.
To se može objasniti funkcionisanjem eura kao zvaničnog sredstva plaćanja. Takodje, postojanje eura je u velikoj mjeri uticalo i na prilično stabilno kretanje inflacije proteklih godina.
Veoma visoke ocjene u okviru slobode trgovine sa strancima dobili su i carinske tarife i kontrola kapitalnih tokova. Regulacija kreditnog tržišta je ocijenjena sa visokih 9.59 zahvaljujući odličnim ocjenama kada su u pitanju slobodno formiranje kamatnih stopa, učešće privatnog kapitala u vlasništvu nad bankarskim sektorom i učešće stranih investitora. Iz iste komponente, podkategorija regulative na tržištu rada kvari sliku ekonomskih sloboda.
Tako su zakonska regulativa kod zapošljavanja i otpuštanja, kao i obavezni troškovi zapošljavanja prepoznati kao najslabije kategorije u ovom polju. Ocjena regulative poslovanja u 2008. godini je dodatno pogoršala sliku poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Kontrola cijena i administrativne barijere predstavljaju najveći problem.
