Napredak jednog društva umnogome zavisi od sposobnosti da se odupre kriminalu posebno njegovim najtežim oblicima, kazao je ministar pravde
Duško Marković, javlja radio Antena M.
Uslov za uspješnu borbu je preduzimanje političkih ali i pravosudnih reformi kazao je ministar pravde:
"Dobro krivično zakonodavstvo je neophodna pretpostavka za efikasnije suzbijanje kriminaliteta iako to u velikoj mjeri zavisi od njegove primjene. Izmijenjeni i dopunjeni Krivični zakonik, osim toga što će predstavljati moderan i savremen zakonik omogućiće efikasnije suzbijanje kriminaliteta", kazao je Marković.
Govoreći o izmjenama Krivičnog zakonika predsjednik Helsinškog komiteta
Slobodan Franovićnaglasio da je neophodno kriminalizovati uništavanje kulturnog nasleđa jer ono u Crnoj Gori postoji godinama. Tipičan primjer, aktuelan već deset godina je slučaj «Rumija», dodao je Franović:
"Tu imamo namjernu destrukciju materijanohg i nematerijalnog kulturnog naslijeđa napravljenog tačno po principima kako su to ekstremni Talibani uradili u Bamiju kada su srušili kipove Bude. Povodom toga donijeta je i Deklaracija u UNESCO-u o namjernoj destrukciji kulturnog naslijeđa. Slučaj Rumija je po meni gori od onoga što su uradili ekstremni Talibani u Avganistanu.»
Na skupu se čulo da ukoliko neko sudiju, tužioca, notara ili drugog službenika u sudu primora da donese odluku van svojih ovlašćenja prijeti mu kazna od šest do pet godina zatvora, piše u izmjenama Krivičnog zakonika. Advokat Radomir Prelević zamjera što se na toj listi nijesu našli advokati ali i novinari:
"Zato što oni na prvoj liniji tog javnog djelovanja i zaštite javnog interesa".
Sudija
Husnija Simonovićpredlaže da se u Krivičnim zakonikom zabrani javno komentarisanje sudskih odluka.
"U toku postupka pred sudom a prije donošenja pravosnažne sudske odluke u namjeri da povrijedi pretpostavku nevinosti ili nezavisnost suda daje izjave u sredstvima javnog informisanja, na javnom skupu ili pred skupinom ljudi kazniće se kaznom zatvora od 6 mjeseci i novčanom kaznom."
Slobodan Franović je naglasio da međunarodni standardi govore dugačije, ali i da "postoji naravno, pod određenim standardima mogućnost komentarisanja i postupka u toku".
Predsjednica Apelacionog suda
Svetlana Vujanovićzamjera što se odredbe koje se odnose na trgovinu ljudima preciznije ne definišu.
«Neko prodaje ljudsko biće. Što mora uz to da se dokazuje a da bi postao krivično djelo trgovine ljudime, ja mislim da ne treba.Prema ovome što mi imamo mora.»
Dio u zakonu posvećen je nasilničkom ponašanju na sportskoj priredbi ili javnom skupu zbog kojeg je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora i novčana kazna.
