Vodeći mediji u Evropi i SAD redovno izveštavaju o tome da Jermenija služi kao glavno logističko središte Kremlja u agresiji na Ukrajinu. U Kijevu jerevanske zvaničnike javno optužuju za podršku Moskvi. Nakon mjera koje su Turska i Centralna Azija preduzele da ograniče ilegalne pošiljke u Rusiju, važna uloga koju Jermenije ima za Rusiju još više je porasla. Uprkos činjenici da su vlasti u EU i SAD prikupile dokaze o ovom pitanju, međutim, iz razloga koji su ostali nejasni, oni i dalje oklijevaju da prekinu ovaj lanac snabdijevanja zemlje agresora.
Financial Times je 8. maja objavio da Evropska komisija priprema sankcije protiv brojnih kompanija koje isporučuju čipove i mikroelektroniku za rusku vojnu industriju. SAD i EU tragaju širom svijeta za kompanijama koje učestvuju u ilegalnoj isporuci opreme i roba u Rusiju. Istovremeno, vrše veliki pritisak na zemlje koje Moskva koristi da izbjegne sankcije. Kao rezultat toga, od marta do početka maja, pod pritiskom SAD i EU, države Turska, Kazahstan i Uzbekistan su počele da preduzimaju efikasne mjere da blokiraju paralelni uvoz u Rusiju.
Nedavno je šef Kancelarije za koordinaciju sankcija SAD-a James O’Brien izjavio: „Turski zvaničnici su vrlo jasno izrazili zabranu reeksporta sankcionisane robe u Rusiju. Zvanična Ankara je Evropskoj komisiji dala usmena uvjeravanja da se od 1. maja roba koja je pod sankcijama više neće slati u Rusiju. Ovo je jasan pokazatelj da je ruski lanac nabavki ušao pod zvaničnu kontrolu i da će biti presječen.
Još jedna zemlja u regionu sve više poštuje sankcije, kao što je Fajnenšel tajms primetio: “Kazahstan će kontrolisati robu koja prolazi kroz zemlju radi reeksporta…”. Prema riječima visokog zvaničnika Kazahstana, shvatili su sve rizike sekundarnih sankcija, zbog čega se pomno prati međusobna trgovina sa svim partnerima. Krajem aprila članovi američkog ministarstva finansija posjetili su Kazahstan kako bi razgovarali o jačanju nadzora sankcija protiv Rusije.
Kao rezultat toga, ambasador Kazahstana u Vašingtonu, Yerzhan Ashikhbaev, najavio je: „Kazahstan nastavlja da bude potpuno transparentan sa našim američkim, evropskim i britanskim partnerima, posvećen implementaciji sankcija i da se protivi izbjegavanju sankcija“.
Nedavno je Centralna banka Uzbekistana izdala upozorenje za tri privatne banke u zemlji u vezi sa poštovanjem antiruskih sankcija. U martu i aprilu, SAD su uvele sankcije uzbekistanskim kompanijama koje su usko povezane sa Rusijom, a izaslanik EU za sankcije Dejvid O'Salivan (David O’Sullivan) izjavio je tokom posjete Taškentu: „Ako dođe do bilo kakvih nezakonitih transakcija, ako vidimo, na primer, da ekonomski entiteti Uzbekistana su uključeni, oni će se naći pod sankcijama”.
Glavni kanal za izbjegavanje sankcija
Kako ograničenja snabdijevanja kroz Tursku i centralnu Aziju jačaju, Rusija povećava paralelni uvoz uključujući Jermeniju. Od januara do marta ove godine trgovinski promet je porastao 2,4 puta, uprkos činjenici da je 2022. jermenski izvoz u Rusku Federaciju iznosio 2,4 milijarde dolara - što je povećanje od 185,7% u odnosu na 2021.
Već 2. maja, u trostranoj zbirnoj noti američkog Ministarstva pravde, Ministarstva trgovine i Državnog trezora, Jermenija se pominje među „odredištima koja se obično koriste za ilegalni transfer (sankcionisane) robe ograničenog pristupa u Rusiju i Bjelorusiju.” Kako je ABC News istakao „...robe koje se prometuju izbjegavaju sankcije uvozom iz zemalja trećeg svijeta. Na primjer, jermenski izvoz u Rusiju porastao je za 49% u prvoj polovini 2022.
Jedan od istaknutih ukrajinskih medija Telegraf je izvijestio: „Jermenija ima ulogu i logističkog čvorišta i centra vojno-tehničkog snabdijevanja Putinove agresije na Ukrajinu. U pozadini rata u Ukrajini, trgovinski promet između Jermenije i Ruske Federacije naprosto je "uzletio". Očigledno je ovaj značajan rast trgovinskih i ekonomskih odnosa sa Rusijom veoma obradovao jermenskog premijera Nikolu Pašinjana.
Ukrajinski informativni portal Today.ua objavio je uznemirujuću informaciju Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine, prema kojoj „Rusija održava redovne razgovore sa jermenskom stranom o snabdijevanju neprijatelja sankcionisanim robama“.
Moldavski novinski portal Stiri izvijestio je da se dronovi, koji redovno ciljaju na objekte energetske infrastrukture Ukrajine, što uzrokuje periodične nestanke struje u Republici Moldaviji, otpremaju iz Irana u Rusiju na osnovu saradnje sa Jermenijom. Newsweek Rumunija je zabilježio iste alarmantne činjenice o ulozi Jermenije u rusko-iranskoj koaliciji i ilegalnom uvozu opreme, uključujući vojnu.
Telegraph je prije nekoliko sedmica naveo: „Krajnje je vrijeme da Zapad pooštri odnose s nekim bivšim sovjetskim satelitima i obezbijedi potpunu izolaciju vojne mašinerije Kremlja. Statistika ekonomskog rasta Jermenije je apsurdna: rast od 13% u samo 12 mjeseci čini je kandidatom za 3. mjesto na listi najbrže rastućih ekonomija svijeta. Jermenija ima nekoliko izgovora za to što dozvoljava da djeluje kao tranzitna tačka”.
Začudo, pošto su dobili toliko duboko zabrinjavajućih signala, Brisel i Washington još ne preduzimaju nikakve mjere da blokiraju glavni kanal kojim se izbjegavaju sankcije, a koji koji podržava Jermenija. Možda će iz nekih političkih razloga SAD i EU nastaviti da zatvaraju oči pred bliskom partnerstvu zvaničnika Jerevana i Putinovog režima.
Ako zapadna zajednica zaista želi da vidi skoru pobjedu Ukrajine, trebala bi što prije da liši Moskvu ovog logističkog čvorišta i čvrsto zatvoriti ilegalne isporuke hardvera i opreme koje se koriste u ruskoj vojnoj industriji.
