Projekat, koji ne uvodi obavezni vojni rok, osmišljen je da usmjeri obučeno osoblje u aktivne oružane snage ili rezerve. Posljednjih godina političari su povremeno predlagali vojnu službu kao način da se mladi disciplinuju ili stvori društvena kohezija. Sada je glavni motiv jačanje oružanih snaga zbog prijetnje koju predstavlja Rusija.
6Mnoge druge evropske zemlje takođe razmatraju ponovno uvođenje vojne službe u različitim oblicima, kako upozorenja rastu da bi ruski lider Vladimir Putin mogao biti spreman napasti neku NATO zemlju već 2028. godine.
"Francuska nije sama u ovom promišljanju o mobilizaciji nacije izvan vojnih snaga koje su već angažovane, i to je sada posebno relevantno jer postoji jasna ruska prijetnja," rekla je Helen Konvej-Mure, poslanica Socijalističke partije i članica odbora za vanjske poslove i odbranu francuskog Senata.
Ranije ovog mjeseca, vladajuće stranke u Njemačkoj dogovorile su uvođenje obavezne registracije i ljekarskog pregleda za muškarce od 18 godina, ali je svaki korak ka obaveznoj službi uslovljen posebnom odlukom parlamenta, koja će biti pokrenuta samo ako se dobrovoljci pokažu nedovoljnim za potrebe vojske.
Poljska je ranije ove godine objavila cilj da obuči svakog punoljetnog muškarca za rat, ali se takođe zaustavila prije ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka.
Francuski dobrovoljni program će vjerovatno uključivati ozbiljnu vojnu obuku, ali trenutno nema govora o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka, koji je ukinuo predsjednik Žak Širak 1997. godine.
Makron će u četvrtak posjetiti 27. brdsku pješadijsku brigadu u Varsesu, saopštila je Jelisejska palata, gdje se očekuje da će objaviti inicijativu.
"Tom prilikom, predsjednik će ponovo naglasiti važnost pripreme nacije i njenih moralnih snaga za suočavanje sa rastućim prijetnjama", navodi se u saopštenju Jelisejske palate.
Takva reforma zahtijevala bi zakonske izmjene, istakao je jedan francuski zvaničnik. Vlada se obavezala da će do 21. decembra predstaviti ažurirani zakon o vojnom planiranju.
Za razliku od mnogih Makronovih prijedloga, ideja o stvaranju dobrovoljne vojne službe dobila je široku podršku širom inače polarizovanog političkog spektra u Francuskoj.
Plan podržavaju konzervativci i krajnja desnica, uključujući predsjednika senatskog odbora za vanjske poslove i odbranu, Sedrik Perina iz stranke Republikanci, te predsjednika Nacionalnog okupljanja Žordana Bardela, koji je ukidanje obaveznog vojnog roka nazvao "greškom".
Bardela je rekao da bi vojni rok jednog dana opet trebao postati obavezan, ali je priznao da oružane snage trenutno nemaju dovoljno novca da obučavaju sve mlade Francuske.
Na ljevici, Konvej-Mure takođe ne očekuje otpor.
"Ako je dobrovoljno, ne vidim zašto bi bilo opozicije," rekla je ona.
Francuska ima za cilj stvoriti rezervni sastav od 105.000 ljudi do 2035. godine, što je omjer jednog rezerviste na svaka dva aktivna vojnika. To bi predstavljalo značajan porast u odnosu na gotovo 44.000 rezervista koliko ih je bilo 2024. godine.
Najviši predstavnici francuske vojske prethodno su izrazili zabrinutost zbog pada populacije i njegovog neizbježnog uticaja na regrutovanje.
Makron je prvi put iznio ove planove u julu, a kabinet francuskog premijera je u septembru nagovijestio da je u pripremi obnovljena, dobrovoljna vojna služba.
