Francuski predsjednik Emanuel Makron, koji još nije objavio kandidaturu za drugi predsjednički mandat, ali se očekuje da će to uskoro učiniti, brani se od optužbi protivkandidata da će predsjedavanje koristiti u predizborne svrhe.
Argument mu je taj da on nije birao kalendar i redoslijed rotirajućih predsjedavanja.
Zbog izbora će glavnina događaja u Francuskoj vezana uz predsjedavanje biti u prva tri mjeseca kako se ono ne bi koristilo u predizborne svrhe što je po francuskom zakonu zabranjeno.
Francuskoj, jednoj od šest utemeljivača EU, ovo je 13. predsjedavanje, a zadnji je put predsjedavala u drugoj polovici 2008.
S francuskim predsjedavanjem započinje i novi predsjednički trio, koji čine Češka, koja će predsjedavati u drugoj polovini godine i Švedska u prvoj polovini sljedeće godine.
Predsjednički trio uveden je sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Savjetu EU. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Savjet rješavati u idućih 18 mjeseci.
Suverenost
“Oporavak, snaga, pripadnost”, slogan je koji je Francuska izabrala za polugodišnje vođenje Unije.
Suverenost Evrope ključna formula francuskog predsjedavanja i koju Makron stalno ponavlja još od govora na Sorboni 2017. godine.
“Ako bih u jednoj rečenici trebao sažeti cilj ovoga predsjedavanja, rekao bih da moramo preći iz Evrope saradnje unutar naših granica u moćnu Evropu u svijetu, potpuno suverenu, slobodnu da bira svoj put i gospodari svojom sudbinom”, rekao je Makron na konferenciji za novinare 9. decembra na kojoj je predstavio prioritete predsjedavanja.
Za Makrona suverena Evropa prije svega znači sposobnost upravljanja svojim granicama.
Zaštita granica je nužan uslov za sigurnost Evropljana, za suočavanje s migrantskim izazovom i za izbjegavanje situacija poput hibridnog napada Bjelorusije, koja je s Bliskog istoka dovela hiljade migranata i uputila na granice Unije.
Stoga je reforma Šengena jedan je od ključnih prioriteta predstojećeg francuskog predsjedavanja.
Francuzi žele da reforma Šengena i proces odlučivanja o ulasku Hrvatske teku paralelno i žele to dovršiti tokom svoga predsjedavanja.
Pariz želi postići dogovor o reformi Šengena u sljedećih šest mjeseci, što nije nerealno budući da se ne traži jednoglasnost, nego se odlučuje kvalifikovanom većinom u Savjetu EU-a i običnom većinom u Europskom parlamentu, što bitno smanjuje mogućnost blokade.
Francuzi se, između ostaloga, zauzimaju za uspostavu posebnog tijela koje bi činili ministri unutrašnjih poslova i koordinirali bi upravljanje šengenskim prostorom, nešto slično euroskupini, forumu koji okuplja ministre finansija zemalja eurozone i koordinira upravljanje pitanjima koje nameće zajednička valuta.
Francuska će u kontekstu zaštite evropskih granica pokušati pomaknuti s mrtve tačke pregovore o novom migracijskom paktu, o kojem se već godinama bezuspješno raspravlja.
Odbrana
Drugi element suverene Evrope je odbrambena politika.
Na samitu EU u martu trebao bi biti usvojen Strateški kompas, dokument s kojim EU želi povećati stratešku autonomiju u području odbrane i sigurnosti, sposobnost i spremnost za djelovanje te za jačanje otpornosti.
Makron kaže da EU treba definisati i zajednički provesti analizu prijetnji s kojima se suočava, da treba biti ambicioznija u obrambenoj industriji i organizovati zajedničke vježbe.
Zapadni Balkan
Treći ključni element suverene Evrope po Makronu je stabilnost i prosperitet neposrednosg susjedstva.
U tom kontekstu Makron je najavio da će u junu biti organizovana konferencija o Zapadnom Balkanu, “koji je više od susjeda jer se nalazi u srcu Evrope”.
“Mi danas imamo posebnu odgovornost prema Zapadnom Balkanu. Tamo se moramo ponovno angažovati, investirati kako bismo podstakli ekonomsku integraciju regije, podsticali razmjenu među ljudima i kako bismo se borili protiv uplitanja, manipulacija što čini nekoliko regionalnih sila koje preko Balkana žele destabilizovati Evropu”, rekao je Makron.
“Vjerujem da taj posao, koji je politički i ekonomski, predstavlja istinsku suverenističku agendu za našu Evropu jer nećemo moći graditi mirnu Evropu u sljedećih 50 godina ako Zapadni Balkan ostavimo tamo gdje je danas”, rekao je.
Afrički kontinent je drugi neposredni susjed koji će biti prioritet francuskog predsjedavanja. U februaru u Briselu biće organizovan samit država članica i institucija EU s Afričkom unijom s ciljem da se odnosi s tim kontinentom postave na nove temelje.
Ekonomski rast
Jedan od glavnih francuskih prioriteta bit će iznalaženje novog evropskog modela ekonomskog rasta, koji će odrediti kakva će Evropa biti na kraju ove decenije.
To bi trebalo značiti sposobnost EU da proizvodi, stvara bogatstvo i vrhunske inovacije, stvara nova radna mjesta i nove industrijske sektore poput proizvodnje vodonika, baterija, poluprovodnika.
U martu će u Francuskoj biti organiziran vanredni samit posvećen ekonomiji i definisanju novog modela ekonomskog rasta za ovu deceniju.
Makron je najavio da će se francusko predsjedavanje baviti i pitanjem vrijednosti, u što uključuje i vladavinu prava.
